Pretraživanje tekstova
Za podmirenje domaćih potreba potrebno je oko 4,5 miliona tona.
Na vojvođanskim poljima, počela je žetva kukuruza naše najrasprostranjenije žitarice kojom je kako se procenjuje proletos posejano oko miliona hektara oranica. Prinosi variraju u atarima u zavisnosti od toga gde je bilo padavina i kako su ratari obavili agrotehničke mere u proizvodnji te žitarice.
Nedostatak padavina učinio je svoje tako da će ove agronomske godine, biti retki proizvođači koji će ostvariti bolje prinose kod kukuruza kao jare biljne sorte.
Ostvaren je prosečan prinos od preko šest tona po hektaru i ukupna proizvodnja žutog zrna od preko šest miliona tona. Za podmirenje domaćih potreba potrebno je oko 4,5 miliona tona.
Manji prinosi kod ranijih hibrida kukuruza, kasniji odoleli suši
Kako smo ranije pisali, takav prinos očekuje se i u moravičkom kraju - od šest do sedam tona. Zvog suše, bolje su se pokazali kasniji hibridi, jer su ostali duže zeleni i kako su sačekali padavine.
"Te padavine su nastupile kasno ali su ipak došle. Rani hibridi su završili svoje zrenje ranije i definitivno će prinosi kod njih biti manji", rekao je stručnjak PSSS Jagodina Aleksandar Ilić.
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿