Na području starog kontineta, najveći uzgajivači soje su Ukrajinci, Rusi, ratari iz EU i Srbi na četvrtom mestu. Odnos GMO i Non-GMO zemalja raste u korist onih koji ne uzgajaju genetski modifikovanu uljaricu, a među njima je i Srbija.
Direktor Odeljenja za proizvodnju i zaštitu bilja pri FAO-u Đinguan Ša na Svetskoj istraživačkoj konferenciji u Beču je rekao da će za 9,7 milijarde ljudi na planeti do 2050. godine biti potrebno 50 odsto hrane više, sa 80 odsto povećanom biljnom proizvodnjom.
Najveći proizvođač soje je Brazil sa povećanjem od šest miliona hektara u poslednje tri godine. Odnosno, 87,2 odsto proizvodnje ove uljarice proizvodi se u južnoameričkoj zemlji -156 mil. t, dok je u Evropi tek 3,1 odsto na svetskom nivou ili 10 miliona tona.
"Naši farmeri su odlični u proizvodnji kukuruza i pšenice, ali treba da rade i na soji. Idemo na to da se u Evropi 50 odsto soje proizvodi, a 50 odsto uvozi", rekao je Matias Krun iz Donau soje.
Interesantno je to da su u "produženoj" Evropskoj uniji, u 2020. godini najveći proizvođači Italija, Srbija, Francuska i Rumunija. Ali tu su i Rusija i Ukrajina, s obzirom na velike obradive površine i kvalitet zemljišta. Neka istraživanja su i potvrdila da je naša zemlja bila jedna od pet svetskih zemalja sa najvećim potencijalom u produkciji ove kulture do korona pandemije.
Dominacija sojine sačme na tržištu 2022. godine u odnosu na ostale namirnice iz iste grupe je porasla na 65 odsto, a soja među uljaricama na 60 odsto. U svetskoj proizvodnji ulja i dalje dominira palmino sa 32,3 odsto, dok je na drugom mestu sojino, čija je proizvodnja zapravo duplirana prošle godine u odnosu na deceniju ranije - na 250 miliona tona.
"Proizvodnja bio goriva je porasla na 56 miliona tona, 3,4 odsto više nego godinu ranije", dodao je Tomas Milke ispred udruženja ISTE Mielke, "Oil World" i napomenuo da će proizvodnja pomenute uljarice samo rasti u narednim godinama.
"U Evropi proizvodimo tek osam odsto sojine sačme u ishrani stoke. Tačnije, od 35 miliona tona tek osam odsto je domaća proizvodnja, ostalo je uvoz", izneo je podatak Bertalan Krupa ispred Donau Soje.
Na području starog kontineta, najveći uzgajivači soje su Ukrajinci, Rusi, ratari iz EU i Srbi na četvrtom mestu. Odnos GMO i Non-GMO zemalja raste u korist onih koji ne uzgajaju genetski modifikovanu uljaricu, a među njima je i Srbija. Površine idealne generalno za njen uzgoj na području Balkana su u Vojvodini, Centralnoj i Zapadnoj Srbiji i u Centralnoj i Istočnoj Hrvatskoj.
"Zbog toga je Non-GMO niša tržišta, a EU je bogato i kao takvo interesantno je velikim proizvođačima poput Brazila, Indije, Ukrajine i tako dalje", rekao je Danijel Markomin ispred firme "Agriholism Srl" iz Italije.
Ta tržišta čine potrošači čija se ishrana zasniva na vegetarijanskoj, organskoj, ali i proteinskoj ishrani, odnosno uzgojena suprotno deforestikaciji, gubitku biodiverziteta i uzrocima klimatskih promena.
Povezana biljna vrsta
Foto prilog
Tagovi
Autorka