Pretraživanje tekstova
Zbog zaštite domaćeg tržišta i manje zasejanih površina uvode se ograničenja za izvoz žitarica.
Zalihe pšenice u Rusiji, koja je najveći svetski izvoznik ove žitarice, se smanjuju. Zbog toga je uvedena izvozna kvota od osam miliona tona. Moskva je zabrinuta zbog rasta domaćih cena i nastoji da osigura snabdevenost sopstvenog tržišta.
U 2021. godini nije bilo posebnog ograničenja za izvoz, a planirana kvota za period od 15. februara do 30. juna 2022. je 11 miliona tona žitarica, uključujući osam mil. t pšenice, piše Reuters. Prvobitno je planirano da ta količina bude devet miliona tona.
Njen izvoz iz te zemlje smanjen je za 37,5 odsto od početka marketinške sezone 2021/22., zbog manjeg roda i izvozne takse koja će od 22. decembra porasti na 91 dolar po toni.
Tamošnje Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je u novembru da bi Rusija mogla da promeniti formulu koju koristi za izračunavanje kvote u slučaju da globalne cene porastu na 400 dolara po toni, navodi Bloomberg. U slučaju rasta cena doći će do hitnog prilagođavanja izvoza kako bi se zaštitilo domaće tržište.
Argentinska vlada je 17. decembra ove godine objavila da će uvesti kvotu za izvoz kukuruza i pšenice u marketinškoj 2021/22. godini, a kako bi sprečili nestašicu na domaćem tržištu zbog sve viših cena hrane. Kako navodi World-Grain, izvoz kukuruza ograničavaju na 41,6 miliona tona, a pšenice na 12,5 mil. t.
Ova zemlja je primarni izvoznik pšenice za južnoameričke zemlje kao i drugi svetski izvoznik kukuruza. U toku ove marketinške godine izvezla je 39,8 miliona tona kukuruza i 11,2 miliona tona pšenice. Osim ovih, uvela je i ograničenja na izvoz govedine, ali ih je nedavno ublažila.
Spoljna poljoprivredna služba (FAS) američkog Ministarstva poljoprivrede predviđa da će ta zemlja ostvariti rekordno visoku proizvodnju kukuruza od 54 miliona tona i pšenice od 20 u periodu 2021-2022. godine.
Ako se vratimo na Rusiju i njenu proizvodnju, pored toga što su ozimi usevi posejani na manje površina, Agrarheute izveštava da se zbog dobrog stanja pšenice predviđa da će prinos u sledećoj godini biti 80 do 81 milion tona. Prošle je godine on iznosi 74,5 miliona tona.
Dobro stanje ozime sugeriše da bi prinos mogao biti 61,25 miliona tona u 2022. godini, što je znatno više od 55,12 miliona tona iz 2021.
Površine za jaru, koja će se tek zasejati na proleće, biće manje, ali predviđaju se prinosi od 19,94 mil. t.
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿