Setva jesenjih ozimih biljnih vrsta u Braničevu je skoro završena. Kašnjenje u setvi može da za posledicu ima smanjenje prinosa između 30 i 40 odsto. š
Jesenje kiše koje su često padale od sredine oktobra, su bile glavni uzrok kašnjenja setve ozimih biljnih vrsta u Braničevskom okrugu. Velika vlažnost zemljišta, odložila je blagovremenu obradu zemljišta. S druge strane i berba kukuruza je sporo tekla i tek nedavno je završena. To je takođe bio otežavajući faktor da se jesenja setva obavi na vreme.
Na području Braničevskog okruga, prema podacima Poljoprivredno savetodavne stručne službe Požarevac planirano je da ozimim biljnim vrstama bude zasejano 40.000 hektara. Najveći udeo na površinama ima pšenica kao dominantna, a prate je uljana repica, ječam i ovas.
Setva ozimih biljnih vrsta, na području Braničevskog okruga počela je još krajem septembra, ali na samo delu povšina. Setva u optimalnom roku obavljena je na površinama na kojima se sejao kukuruz koji je iskorišćen za silažu. Zbog setve posle optimalnog roka, preporuka stručnjaka je bila da se setvena norma poveća za 10 do 15 odsto isto kao i primena mineralnih đubriva. To je neophodno jer se kasnijom setvom skraćuje vegetativni period biljke, a i kako bi se postigao optimalni sklop. Usevi posejani van optimalnog roka, po pravili u kritičnim fazama formiranja i nalivanja zrna ulaze kasnije, krajem juna i početkom jula, a to je period u kome su česti abiotički stresovi kao što su suša, toplotni udar i visoke temperature.
Poljoprivrednici u Braničevskom okrugu pokazali su ove jeseni veliko interesovanje za sorte pšenica koje sadrže veći udeo proteina u zrnu. Najveće interesovanje vlada za hlebne sorte i takozvane poboljšivače.
Udeo proteina u zrnu pšenice proizvođači mogu da povećaju količinom, načinom i vremenom unošenja azotnog đubriva na proleće. Stručnjaci poljoprivredno savetodavno stručne službe u Požarevcu preporučuju da u proleće pšenicu prihrane dva, pa čak i tri puta. Pre završetka bokorenja pšenice potrebno je uraditi prvo, najvažnije prihranjivanje. A korektivno prihranjivanje potrebno je uraditi u fazi drugog kolenceta. Takođe, stručnjaci PSSS u Požarevcu preporučuju da je poželjno da se jedna količina azota unese u vreme klasanja.
Foto: Bajšanski Jasna
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor