Rekordan prinos kukuruza u Šumadiji, okićen i jednom medaljom, kvari jedino cena.
Rekordan prinos kukuruza u Šumadiji, tvrde i stručnjaci i ratari. Ko je poštovao primenu svih agrotehničkih mera, može se nadati prinosu i rodu od 15 tona po hektaru, čulo se na Danima kukuruza u organizaciji PSSS Kragujevac. Idilu, u kojoj se našla i jedna medalja za seljaka, kvari jedino cena. Ako bude 16 dinara, ili manje, ispod je granice rentabilnosti.
Mika Pavlović iz sela Veliko Krčmare kod Rače Kragujevačke već je uterao traktor u svoja polja kukuruza. Kaže, berba počinje za dan-dva. Vegetacija je poranila dve nedelje, pa i berba. Prema oceni stručnjaka procenat vlage idealan je za skidanje klipova u Šumadiji beračem.
"Izmereno je 26% vlage i berač može u njivu. Za kombajniranje sačekaću da vlaga bude oko 15%. Prosečan prinos na mojih 10 hektara, koliko imam pod kukuruzom je oko 14-15 tona. Ovo je zaista izuzetna godina. Jedino pamtim da je ovakva bila ’91. i ’99. godina", priča Pavlović, ugledni ratar i stočar iz Šumadije.
Prema rečima Ljiljane Vuksanović, savetnika za ratarstvo u PSSS Kragujevac, prosečan prinos kukuruza u Šumadiji ove godine biće između sedam i osam tona po hektaru. Na pojedinim parcelama ratari mogu da očekuju čak i do 15 tona. Ako se ima u vidu da je genetski potencijal 20 tona, ova količina se zaista može smatrati rekordom.
"Procena prinosa na 14% vlage u periodu žetve je od 10 do 15 tona. Prošle nedelje na oglednim parcelama, poput ove kod Pavlovića i na još jednoj u Lužnicama, procenat vlage je bio od 21% do 23%. Kako je tendencija otpuštanja vlage jedan odsto dnevno, berba može da počne za koji dan", kaže Vuksanovićeva.
Na oko 60% parcela pod kukuruzom u Šumadiji je zadovoljavajući prinos. Ljiljana Vuksanović kaže da je na oko pet odsto odličan, a svega 5% do 10% je loših parcela. "Na tim parcelama verovatno nije bilo primene pune agrotehnike. Jedine otežavajuće okolnosti ove godine za kukuruz su bile kasna setva i sušan april i početak maja", dodaje.
Domaćin ogledne parcele sa zasejanih preko 20 hibrida, Mika Pavlović, je kukuruz posejao 17. aprila. Ovogodišnji rod ne prodaje, jer ima farmu, te će ga iskoristiti za ishranu krava. Međutim, cena za koju je čuo da se najavljuje od 16 dinara, prema njegovom mišljenju nije obećavajuća.
"Ako bude ta cena, onda nije realna na osnovu ulaganja. Znamo svi koliko košta repromaterijal, u prvom redu nafta. Subvencije od 4.000 su mizerne i minimalne. Na osnovu ulaganja, cena bi trebalo da bude 20 dinara. To je matematika za prvi razred osnovne škole. Kad se saberu troškovi proizvodnje od oranja do setve, branja i zaštite, nama ti trebalo da ostane od 10% do 15% i to bi svakom bilo dosta", kaže Pavlović.
Retko se dešava, ali zabeležen je i taj trenutak - da jedan seljak dobije priznanje i to u svojoj njivi. Naime, Poljoprivredna stručna služba iz Kragujevca odlikovala je Miku Pavlovića na Danima kukuruza i to u njegovoj njivi koja je bila i ogledna parcela. Suzana Nešković, direktorka PSSS Kragujevac, kaže da je Pavlović medalju zaslužio zbog "dobre saradnje i odlične prezentacije njegovog i rada stručnjaka na sajmovima i simpozijumima". Tako okićen medaljom kreće u berbu kukuruza u jednoj od najrekordnijih godina na svom imanju.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka