Masa silaže biće ista kao prošle godine, ali će prinos kukuruza u berbi u ovom delu Šumadije biti manji. Na pojedinim parcelama i dvostruko. Suša i poplave uzele su svoj danak.
Više od polovine ratara u Gruži već je pripremilo silažu za zimu još u agvustu. Jedan od glavnih razloga je nizak prinos kukuruza ove godine, te su odlučili da im je isplativije da rod na taj način sačuvaju za stoku, nego da ga prodaju na tržištu, pogotovu što nisu zadovoljni cenom kukuruza. To su i glavni razlozi što su pojedini sa pripremom silaže počeli prošlog meseca, dok ostali to čine ovih dana.
Milija Palamarević, poljoprivrednik iz sela Guberevac kod Knića, ove godine krenuo je sa silažom kukuruza na pojedinim parcelama još polovinom avgusta. Gaji 60 grla stoke i, kako kaže, biće dovoljno hrane do sledeće sezone, iako nije zadovoljan prinosom. Kukuruz gaji na 35 hektara. Poplave početkom juna u potpunosti su mu uništile 10 hektara kukuruza što je ogroman udarac za budžet njegovog gazdinstva. Nezadovoljstvu je doprinela i suša.
Milija kaže da je suša bila nepovoljna za prinos kukuruza, te da i sam početak sezone nije bio regularan za ovu kulturu. "Prolećna suša, pa hladnoća i kiša. Onda poplave i na kraju opet suša. Masa je dobra, ali klip je tanji nego što je bio prošle godine. Više od mesec dana nije bilo padavina, a temperature su bile visoke. Masa silaže će biti otprilike ista, ali prinosi kukuruza za berbu biće znatno manji. Stariji ljudi kažu da je u sušnim godinama zrno slađe i korisnije za stoku, pa ćemo u mleku videti kakav je kvalitet", kaže Milija Palamarević.
Prošla godina je bila neponovljiva što se tiče prinosa, kaže ovaj ratar. Primera radi na njegovom imanju je bilo 10 do 15 tona po hektaru, a ove godine jedva će biti osam do devet tona. Generalno i kod drugih proizvođača u Šumadiji ove godine očekuje se manji prinos kukuruza u odnosu na prošlu.
Agrometeorološki uslovi nisu pogodovali usevima. Prinos je značajno manji u opštinama koje su bile pogođene poplavama. Manji prinosi i lošiji kvalitet zrna naveli su da većina ratara ovogodišnjeg roda kukuruza odloži u silažu.
"Kada smo pravili izveštaj nakon poplavnog talasa u junu, bilo je preko 1.200 hektara zemlje pod vodom. Od toga je skoro 80 odsto bilo pod ratarskim kulturama. Tamo gde se voda povukla za dva, tri dana nešto od useva je opstalo, ali je zaostalo u porastu, pogotovo kukuruz. Nakon toga usledio je period dugotrajne suše, pa je teško očekivati dobro kukuruzno zrno. Zbog toga se poljoprivrednici u ovom reonu, pogotovu na brdskim terenima odlučuju da prave silažu kako bi za svoj stočni fond obezbedili hranu," kaže Nebojša Arsenijević, rukovodilac Kancelarije za poljoprivredu opštine Knić.
Osim suše i poplava ratari nisu zadovoljni ni cenom kukuruza. Prošle godine je sa Milijinog imanja na tržište otišlo oko 70 tona. Kaže da ovogodišnjih 18 dinara po kilogramu nije cena koja njega čini srećnim.
"To ne da nije dovoljno, nego je maltene džabe. Ovo je veliki posao i rad. To vam je isto kao da gajite malo dete. Niko ne shvata koliki napor je potreban od setve do žetve. Velika su ulaganja i u današnje vreme skoro je neisplativo. Optimalna cena u kojoj bi se pronašla računica je 23 - 25 dinara," kaže Milija.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka