Pretraživanje tekstova
Za potrebe ovogodišnje prerade u Sunoko šećeranama biće zasejano oko 23.000 hektara ove kulture.
Setva šećerne repe je počela, a iz kompanije Sunoko, članice MK Grupe, najavili su da će i ove godine podržati svoje partnere i poljoprivredne proizvođače. Za potrebe ovogodišnje prerade u Sunoko šećeranama biće zasejano oko 23.000 hektara ove kulture.
Kako je navedeno u saopštenju, Sunoko je svojim partnerima tradicionalno obezbedio kvalitetno seme, pesticide i azotno đubrivo AN. Pored repromaterijala za proizvodnju, dodaju, kompanija je svojim proizvođačima obezbedila novčane avanse za početak proizvodnje u iznosu od 300 evra po hektaru, dok će ovogodišnja cena šećerne repe iznositi 45 evra po toni za digestiju 16 odsto.
"Na parcelama na kojima je u toku prethodne sezone primenjena puna agrotehnika i mere zaštite koje preporučuje naš Istraživačko-razvojni centar ostvareni su izuzetni rezultati, koji govore u prilog tome da imamo tehnologiju i za uslove ekstremne suše kakvi su vladali prošle godine", rekao je generalni direktor kompanije Sunoko Slobodan Košutić.
Kako je dodao, nakon zime koju je obeležio deficit padavina, trenutno kišovito vreme će doprineti poboljšanju uslova za setvu i proizvodnju šećerne repe tokom ove sezone.
"Fokus u narednom periodu mora biti na pravovremenoj primeni pune tehnologije proizvodnje, kako bismo obezbedili povećanje produktivnosti i stabilnu proizvodnju šećerne repe. Naša zemlja ima veliki potencijal u proizvodnji šećera i verujem da je to šansa koju možemo iskoristiti za veći plasman u evropskim zemljama."
Nakon 30 godina Oliver odustaje od proizvodnje šećerne repe: Ne želim više da rizikujem
Iz ove kompanije navode da će proizvodnja koja se očekuje ove godine podmiriti u potpunosti domaće potrebe za šećerom, ali će ostaviti i prostor za rast izvoza. Iz Sunoka dodaju da je Srbija jedina zemlja na Balkanu koja je u potpunosti samodovoljna kada je reč o proizvodnji šećera zahvaljujući naporima koje ulaže ta kompanija, uz potencijal daljeg razvoja neto izvoznika.
Tagovi
Setva šećerne repe MK Grupa Sunoko Cena Slobodan Košutić Digestija
Autorka
Više [+]
Diplomirana novinarka, zaljubljena u pisanu reč. Trudi se da bude dorasla novinarskom postulatu: "Rečima usko, a mislima široko".
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.