Na ekološkoj farmi pilića Körslätts iz Švedske, farmer Magnus Bengtson vodi borbu protiv klimatskih promena. Pogledajte koje sve metode koristi!
Na ekološkoj farmi pilića Körslätts, smeštenoj u okrugu Skone (Skåne) u Švedskoj, farmer Magnus Bengtson (Bengtsson) vodi borbu protiv klimatskih promena, piše ag-press.eu. Upravljanje korovima i štetočinama sa klimatski prihvatljivim metodama je izazov, ali nagrađivan, kaže Bengtson:
"Poljoprivreda utiče na prirodu, tako da smatram da treba raditi sa njom, a ne protiv nje. Radom sa prirodom pomažem da se smanji emisija gasova sa efektom staklene bašte, a istovremeno smanjujem svoje ekonomske troškove."
Bengtson od 1998. godine vodi farmu Körslätts. Ova farma sa pilićima ima 90 hektara šume i 130 hektara poljoprivrednog zemljišta, gde Bengtson uzgaja useve, uglavnom za ishranu pilića. Poljoprivredno društvo Körslätts jedno je od 12 organskih farmi uključenih u evropski projekt SOLMACC. Sufinansiran EU LIFE programom, ovaj projekt ima za cilj da pokaže koja poljoprivredna praksa može da pomogne u borbi protiv klimatskih promena, uz održavanje aktivnosti na gazdinstvu ekonomski održivim. Poljoprivrednici koji učestvuju u radu primjenjuju niz praksi, kao što su:
Bengtson nastoji da pronađe alternativna rešenja za izazove poput upravljanja korovom. U projektu SOLMACC smanjuje se obrada zemljišta i uzgajaju se pokrovni usevi.
"Kao organski poljoprivrednik, ne koristim hemikalije u svojoj proizvodnji. To je otežalo odluku da ne orem svoje njive, jer oranje pomaže u suzbijanju korova. Uzgoj dobrog useva najbolji je oblik kontrole korova, jer usevi mogu da zasene korov. Isto tako, što manje mi pomeramo zemlju, manje aktiviramo seme u njoj", objašnjava Bengtson.
Za srednje tešku glinu, Bengtson je prestao s oranjem u jesen, u korist kultivacije zemljišta u kombinaciji sa mašinama, koje seku koren. Posejao je rotkvice da pokrije polje tokom zime, da uhvati azot i pusti da koren pripremi zemljište za iduće proleće. Tada drugi put koristi kultivator, a zatim seje direktno u zemlju.
"Do sada mi se činilo da dobijam iste prinose kao i kada sam orao. Mislim da sam uštedeo oko 100€ goriva po hektaru od kako ne orem", kaže Bengtson.
Druga metoda koju je Bengtson koristio u projektu je mešanje stabala i grmlja sa obradivim usevima i ispašu životinja u istom sistemu uzgoja. Poljošumski sistemi imaju veliki potencijal za odvajanje ugljenika i takođe mogu da štite zemljište od erozije i da povećaju biološku raznolikost. Drvenastu biomasu koristi i za grejanje, čime zamenjuje fosilno gorivo.
Tagovi
Autorka