Prinos šećerne repe nije isti na svim oranicama, ali je zajednička veća digestija, zbog suše.
Vađenje šećerne repe je u punom jeku u atarima Stare Pazove. Pod ovom kulturom je 3.200 hektara. Prinos je oko 5,5 vagona, odnosno 55 tona slatkog korena.
"Potencijal ovog zemljišta je u pravim godinama daleko iznad osam vagona", upozorava agronom Vladimir Mužević, a prenosi RTV.
Prinosi zavise, ne samo od agrotehnike, nego i od vremenskih uslova. Tako se u Podunavlju, gde je bilo malo padavina, mere sa 30 tona po hektaru. Ipak, u sušnim godinama veća je digestija.
"Mi smo ove godine imali procenat šećera od 15,5 do 17.5. To je za ovaj prinos i ove uslove dobra digestija. Nadam se da će procenat porasti", kaže Mužević.
Šećerna repa je u Srbiji zasejana na 56.000 hektara - 10.000 hektara manje nego prethodnih godina.
Digestijom od 16% zadovoljan je Mirko Peršić, poljoprivrdnik iz Golubinaca. Ipak, nije zadovoljan prinosom.
"Šećerna repa je podbacila ove godine. Nije podbacila kako kukurz i soja 50, 60 procenata, ali 30 sigurno jeste u odnosu na prošlu godinu. Ja sam na pet vagona po hektaru", kaže Peršić.
Dodaje da mu je cena agarantovana, pa namerava i da poveća proizvodnju: "Cena je 350 evra po toni, a za sledeću godinu 360 uz PDV".
Foto: Ehrecke / Pixabay
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Sugar beet | Latinski naziv: Beta vulgaris var. saccharifera
Šećerna repa je industrijska biljka koja se gaji za proizvodnju šećera, zbog visoke koncentracije saharoze u njenom zadebljanom korenu. Iz šećerne repe se dobije 16% svetske... Više [+]Izvori
Tagovi
Autorka