Zašto je neophodno uraditi analizu zemljišta?

Zemljište je, na osnovu miljšenja svetskih eksperata, proglašeno za neobnovljiv resurs. Intenzivnim i nemarnim ophođenjem prema zemljištu, za veoma kratko vreme može doći do njegove destrukcije i urušavanja kvaliteta kako hemijskih, tako i fizičkih osobina. U njega je potrebno neprestano ulagati kako bi se plodnost održala i povećavala. 

"Sve što se iz zemljišta iznese prinosom (semenom i žetvenim ostacima), potrebno je vratiti pravilnim đubrenjem. Donošenje racionalne odluke o količini i formulaciji hranljivih materija moguće je jedino na osnovu agrohemijske analize zemljišta", govore stručnjaci.

Analiza zemljišta omogućava da se gajenim biljkama obezbede hraniva i elementi koji im nedostaju, da se efikasno primenjuju đubriva kako mineralna tako i organska.

"Hemijsku analizu zemljišta za potrebe kontrole plodnosti neophodno je uraditi na svake četiri godine, kako bi se na osnovu nje, utvrdilo da li je došlo do povećanja ili smanjenja sadržaja hranljivih materija u zemljištu i isplaniralo đubrenje" dodaju iz stručnog tima.

Sa koje površine se uzima prosečan uzorak?

Hemijskom analizom uzorka zemljišta za potrebe kontrole plodnosti utvrđuju se: reakcija zemljišta ili pH vrednost, sadržaj kalcijum-karbonata (CaCO₃ %), sadržaj humusa (%), sadržaj ukupnog azota (N %), sadržaj lakopristupačnog fosfora kao i sadržaj lakopristupačnog kalijuma. 

Na osnovu ovih podataka određuju se količine i formulacije đubriva koje treba primeniti. Greške koje se prave prilikom nekontrolisane primene đubriva mogu skupo koštati svaku buduću poljoprivrednu proizvodnju.

"Prosečan uzorak zemljišta uzima se sa maksimalne površine od pet do 10 ha u zavisnosti od homogenosti parcele. Prosečan uzorak zemljišta sa ove površine sastoji se od 20-25 pojedinačnih uboda i isto toliko GPS koordinata. Ponovnim povratkom na parcelu nakon četiri do pet godina poželjno je uzorke zemljišta uzeti sa istih pozicija kako bi se ustanovila eventualna promena u plodnosti zemljišta", govore nam iz stručnog tima.

Dalje dodaju: "Dubina uzimanja uzoraka zemljišta za potrebe ratarskih i povrtarskih biljnih vrsta je od 0-30cm, a za potrebe voćarskih 0-30 i 30-60 cm. Dubina uzimanja uzoraka zemljišta treba da bude uniformna i tačna, da ne zavisi od čoveka, a to je moguće jedino ako se uzorak uzima preciznim automatskim sondama." 

Postavlja se pitanje kako se kvalitetno može ručnim sondama uzeti uzorak kada je tokom jula i avgusta meseca bilo sušno, kada je zemljište tvrdo, kada je parcela 50 hektara, a neujednačenog je sastava zemljišta.

"Prosečan uzorak zemljišta treba da teži od 1 do 1,5 kg. Na osnovu ove količine zemljišta donosi se zaključak o sadržaju hranljivih materija u masi od 19,5 do 42 miliona kg zemljišta koliko teži sloj od 0-30 cm sa površine od 5 do 10 ha. Ukoliko je parcela koju se uzorkuje veličine od pet do 10 hektara, potrebno je istu podeliti na više pojedinačnih parcelica uz pomoć GPS uređaja. Svaka od parcelica se u takvim slučajevima zasebno uzorkuje. Uzorkovanjem zemljišta na ovaj način moguće je izvršiti primenu mineralnih i organskih hraniva u različitim dozama u skladu sa potrebama biljaka i obezbeđenošću zemljišta".

Kada je pravo vreme za analizu zemljišta?

Nakon završetka proizvodne sezone, pravo je vreme da se izvrši analiza zemljišta kako bi se utvrdio sadržaj hraniva u njemu. Takođe nakon ubiranja useva zemljište se nalazi u fizički nenarušenom stanju. Dobijeni podaci biće od velikog značaja u narednom periodu.

"Uzorkovanje obrađenog zemljišta, posebno uzoranog, onemogućuje kretanje vozila po parceli kada dobijamo prosečan uzorak koji nije uzet sa ujednačene dubine, raspored pojedinačnih uboda nije pravilan te tako uzet uzorak ne može adekvatno da reprezentuje čitavu površinu parcele. Samim tim dobijamo agrohemijske analize zemljišta koje nisu u potpunosti pouzdane. Naročito je bitno da parcele koje planiramo da uzorkujemo nisu đubrene u prethodna četiri meseca", pričaju nam iz stručnog tima.

Sezona uzorkovanja zemljišta počinje krajem juna meseca, posle žetve strnih žita, uljane repice, ranog povrća i drugih useva. Žetveni ostaci uglavnom ne predstavljaju problem prilikom uzorkovanja. Nakon žetve okopavina, često se dešava da na parcelama ostaju visoke stabljike (naročito kod suncokreta i kukuruza) te ih je pre uzorkovanja neophodno istarupirati ili na drugi način skratiti. 

Uzorkovanje voćnjaka i vinograda vrši se posle berbe. Kod višegodišnjih useva je bitno da razmak između redova bude minimalno tri metra kako bi se vozilo sa opremom za uzorkovanje moglo kretati između njih. 

Sezona uzorkovanja zemljišta se završava kada padavine i loši vremenski uslovi onemoguće dalji rad u polju. Imajući u vidu značaj ove mere kao i vremenski interval u kome se može izvršiti, svi proizvođači treba da odvoje malo vremena i izvrše analizu zemljišta.

Poljoprivredni proizvođači koji primenu mineralnih hraniva vrše na osnovu analize zemljišta, imaju neuporedivo bolju polaznu osnovu za postizanje visokih i stabilnih prinosa.

Budite odgovorni prema svojoj njivi, pozovite i uradite uslugu kompletne analize zemljišta. Isplati se!

Sve potrebne informacije možete dobiti pozivanjem na telefone 021 4895 470 i 063 650 282 - kontakt osoba Vladan Ćirović i analizu uraditi u Luci Bačka Palanka.