AgroKlub.rs

\

Ribarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.rs!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gde se nalazim? AgroKlub.rs » Ribarstvo » Uskoro poznati upravljači ribarskim područjima

Uskoro poznati upravljači ribarskim područjima

Ribarstvo u Srbiji

Uskoro poznati upravljači ribarskim područjima

Datum: 03.03.2017. 16:45

Kategorija:

Ribarstvo

Na ribarskim područjima u Srbiji moguće su tri vrste ribolova: rekreativni, privredni i sportski. Nedavno je raspisan konkurs kojim će korisnicima na 10 godina biti dodeljeno pravo na upravu tim područjima. Zakon je jasan, svi ribolovci moraju imati odgovarajuće dozvole, a za one koji se ne pridržavaju pravila određene su visoke kazne.

Javno preduzeće "Srbijašume" trenutno upravlja sa 6 ribarskih područja, u okviru zaštićenih područja i sa 4 područja od ukupno 12, koja nisu u sastavu zaštićenih. Kako navodi Ivana Stanković iz ovog javnog preduzeća preduzeća to su: Ribarsko područje Beograd, Dunav, Morava 1 i Mlava.

Dosada su JP "Srbijašume" bili upravljači, odnosno korisnici ribarskih područja i to do 31. decembra 2016. godine. Stankovićeva je objasnila da će prema nedavno raspisanom Konkursu područja biti dodeljivana na upravu na period od 10 godina.

Granice ribarskih područja pod upravom JP "Srbijašume"

Granice Ribarskog područja Beograd su na reci Savi i to od 49. kilometra do ušća u Dunav. Kada je reč o području Dunav, granica kreće od Starih Banovaca i ide do Velikog Sela. Tu se nalazi kanalska mreža hidromelioracionog sistema Galovice i Pančevački rit, kao i sve ostale prirodne i veštačke ribolovne vode koje se nalaze u granicama područja.

Kada govorimo o ostalim ribarskim područjima, na primer Ribarsko područje na toku reke Dunav od 940. do 845. kilometra, gde se Timok uliva, zatim tu je RP Velika Morava 1, ona pokriva gradske opštine Despotovac, Paraćin, Ćuprija, a imamo još i ribarsko područje Mlavu.

Svi koji idu u ribolov moraju da imaju dozvole

Ivana Stanković ističe da postoje tri vrste ribolova: rekreativni, privredni i sportski ribolov. Dozvole za ribolov izdaje korisnik, s tim što je korisnik ove godine obezbedio da na svim opštinama rekreativni ribolovci mogu da kupe dozvolu, jer Zakon predviđa kupovinu dozvola isključivo u skladu sa mestom prebivališta. S druge strane, dozvole za privredni ribolov se kupuju isključivo kod korisnika i to obavezno uz prethodno sklopljen ugovor.

Cene ribarskih dozvola

Kada je reč o cenama dozvola, Stankovićeva naglašava da tu imamo nekoliko kategorija. Godišnja dozvola za rekreativni ribolov košta 6.000 dinara. Postoje i dozvole od 3.000 dinara za žene, penzionere preko 65 godina starosti i osobe sa telesnim oštećenjem od 60% do 80%. Takođe postoje dozvole od 600 dinara, koje kupuju ratni vojni invalidi, zatim osobe sa invaliditetom preko 80% i deca mlađa od 18 godina. Za privredni ribolov postoje dve vrste dozvola. Prva je za sve alate, a druga je za bućku. Treba naglasiti da je broj tih dozvola ograničen.

Kako se postaje ribočuvar?

Kontrolu na ribolovnim vodama sprovodi ribočuvarska služba, koja ima nadležnost da kontroliše svako lice (na vodi i pored vode), objekte, vozila, zatim da oduzme ulov. Pri takvim oduzimanjima svih zabranjenih alata i nelegalnog ulova izdaje se potvrda o oduzetim sredstvima i nakon toga se ulazi u sudski proces.

Ribočuvar može da bude svaka osoba koja ima završen IV stepen stručne spreme, položen stručni ispit (licencu) za ribočuvara i da je zaposlena na neodređeno vreme kod korisnika ribarskog područja.

Aparati za elektroribolov i košare strogo zabranjeni

Kada je reč o rekreativnom ribolovu, Stankovićeva napominje da on može da se obavlja udičarskim alatima, dakle najviše pomoću 3 štapa sa dve udice. A privredni ribar može da koristi najviše 30 alata, ali je veoma bitno naglasiti to da postoje zabranjeni alati (košare, aparat za elektroribolov) koji se često koriste, a Zakonom su zabranjeni.

Visoke kazne za one koji krše Zakon

Kazne se kreću od 5.000 do 150.000 dinara u zavisnosti od vrste prekršaja. Na primer, ako ribolovac prilikom kontrole ne pokaže svoju dozvolu, kazna se kreće od 5.000 do 50.000 dinara. Ukoliko koristi zabranjene alate kazna može ići do 150.000 dinara. U slučaju da pojedinac unosi alohtone vrste riba, koje nisu karakteristične za ribolovne vode, koje nisu njihovo primarno stanište, kazna može da naraste i preko 150.000 dinara.

Izvor: Jovan Bogdanov / You Tube

Foto: Mihály Sági / Flickr

Broj pregleda članka: 1425; Uspešnost članka: 71.25

Izvor: Srbijašume

Tagovi: Ribarstvo, Kazne, Srbijašume, Rekreativni ribolov, Privredni ribolov, Srboja, Ribarska područja, Ivana Stanković

Ključne reči članka: uskoro, poznati, upravljaci, ribarskim, podrucjima, područja, dinara, dozvola, vrste, privredni, dozvole, ribolov, postoje, zabranjeni, kazna, dunav, ribarskih, zatim, godina, stankovićeva, srbijašume


Marinko Tica

Svi tekstovi autora

Autor Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu..