Na skupu na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu će se govoriti o podizanju savremenih vinograda, značaju sorti vinove loze otpornih na faktore stresa, važnosti klonske selekcije u savremenom vinogradarstvu, klonskoj selekciji seduše, preciznom vinogradarstvu i fitoplazmozama vinove loze.
Veoma zanimljiv skup nazvan "Inovacije u vinogradarstvu" biće upriličen na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu. Vinogradari će biti u prilici da čuju, između ostalog, i sledeće teme: podizanje savremenih vinograda, značaj sorti vinove loze otpornih na faktore stresa, važnost klonske selekcije u savremenom vinogradarstvu, klonska selekcija seduše, precizno vinogradarstvo i fitoplazmoze vinove loze. Na skupu će biti predstavljene sorte frajla i dionis, kao i značaj i mogućnosti laboratorije za brzu analizu šire i vina.
Uz Gabriela di Gaspera sa Instituta za primenjenu genomiku iz Udina, na skupu će govoriti i stručnjaci Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Dragoslav Ivanišević, Nada Korać, Petar Cindrić i drugi kao i Bojan Duduk sa Instituta za pesticide i zaštitu životne sredine iz Zemuna i Vladimir Puškaš sa Tehnološkog fakulteta u Novom Sadu.
Skup je zakazan za subotu 24. novembra od 9 do 13 sati. Ulaz je besplatan!
Najavljujući skup, direktor Departmana za voćarstvo i vinogradarstvo Dragoslav Ivanišević rekao je da vinogradarstvo kao tradicionalnu delatnost prate mnogovrojne inovacije. Konstatuje da, iako se novi vinogradi podižu po savremenoj tehnologiji, ukupno stanje nije najbolje.
"Po statističkim podacima u Srbiji, pod vinovom lozom ima 20.000 hektara. Podaci govore da se tek nešto više od polovine koristi za proizvodnju vina. To je podatak s kojim ne možemo biti zadovoljni. Veliki je pada kada su u pitanju površine pod vinovom lozom u poslednjih 30-40 godina. Dobro je da je kvalitet uznapredovao u poslednjih 15-20 godina", kaže Ivanišević.
Kada je reč o sortimentu za nove proizvodne zasade, Ivanišević kaže da se kod nas prednost daje sortama za visokokvalitetna vina, ali i da u sertiment ulaze novostvorene sorte koje su dobre i koje su stvarane za naše proizvodne uslove i koje daju prepoznatljivost našim vinskim regijama. Kao pozitivno ocenjuje to što je 2013. usvojena nova reonizacija u vinogradarstvu na osnovu koje je Srbija podeljena na 22 reona i na osnovu nje su formirana reonska uduženja koja se bave zaštitom geoporekla.
Inače, približno govoreći, dve trećine proizvedenog grožđa namenjeno je proizvodnji belih, a trećina za crvena vina. U Vojvodini je dominantno zastupljan sortiment za bela vina, ali se i to poslednjih godina menja.
Tagovi
Autor