Pretraživanje tekstova
Sajam će ove godine biti posvećen temi dobrobiti životinja i kritikama usmerenim na stočare.
Na 35. Međunarodnom sajmu stočarstva SPACE 2021. srešće se stočari, profesionalci, naučnici kao i sve kompanije i organizacije koje imaju dodira sa ovom granom poljoprivrede. Održaće se od 14. do 16. septembra ove godine u Renu, na severozapadu Francuske. Nakon trodnevnog događaja uživo sledi virtualni dan, koji će se održati u petak 17. septembra, a svi zainteresovani moći će da učestvuju putem veb platforme.
"Gotovo 80 odsto izlagača već se prijavilo, a do danas ih je 913 registrovanih, uključujući i 89 novih", saopštili su organizatori. Ali, s obzirom na pandemiju ipak očekuju nešto manje međunarodnih kompanija koje nisu iz Evropske unije jer predviđaju da će u septembru putovanja još uvek biti ograničena.
Ovaj događaj poseti više od 100.000 posetilaca, uključujući njih više od 14.000 iz 120 zemalja sveta. Svi prisutni moraće da pokažu potvrde da su vakcinisani, preležali COVID-19 ili negativan test.
Stočarstvo je danas najkritičnija grana poljoprivrede jer je dobrobit životinja postalo jedno od ključnih pitanja.
"Većina kritika dolazi od ljudi koji nisu upoznati sa tehničkim metodama ili rešenjima koje nudi struka. Stoga smo ove godine odlučili da poradimo na toj temi i usredsredimo se na dobrobit životinja, ali i farmera jer su ta dva pojma nerazdvojna", poručuju organizatori.
Kažu da će ova godina biti prilika za pružanje konkretnog odgovora, ali od sajma se očekuje da će otvoriti rasprave na ovu temu i sa građanima.
U tom sklopu održaće se "Innov'Space", vodeća izložba inovacija u stočarstvu čije nagrade kompanijama pružaju veliku komercijalnu korist. Uprkos tome što je prošle godine bio otkazan zbog pandemije, svojevrsna izložba je održana pa je dodeljeno 26 nagrada. Trenutno je više od 100 kompanija podnelo prijave, a biće zastupljeni sektori govedarstva, svinjarstva, živinarstva, ali po prvi put konjarstva i akvakulture.
Program konferencija i ove će godine biti raznolik, ali teme još uvek nisu poznate. Održaće se i takmičenje koje čini ovaj događaj spektakularnim, a takmičiće se 550 goveda iz 13 različitih rasa i 200 ovaca kao i koza 11 rasa.
Tagovi
SPACE Sajam stočarstva Francuska Takmičenje rasa
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje. Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim pre... Više [+]
Susam (Sesamum indicum L.) i njegovo gajenje.
Upotrebna vrednost. Susam se gaji za proizvodnju kvalitetnog ulja koje se u kulinarstvu smatra najboljim po ukusu i aromi. Primenjuje se pri izradi margarina i u konzervisanju hrane. Hladnim presovanjem semena dobije se ulje svetle boje. Ne fermentira, odnosno ne može se užegnuti jer sadrži sezamin.
Ulje dobijeno toplim presovanjem slabijeg je kvaliteta, a služi za podmazivanje, izradu sapuna, parfema, hartije za kopiranje, za fiksiranje cvetnih mirisa. Čađ od sagorelog susamovog ulja upotrebljava se za izradu crne boje za crtanje i pisanje (tuša). Susamom se pre pečenja posipaju razne vrste peciva, što je karakteristično u novo doba.
Morfologija. Koren je vretenast i dopire 70 do110 cm u dubinu. Razgranat je i najveća masa razvija se do 30 cm, u sušnijim krajevima ponekad i do 50 cm. Najintenzivnije se razvija iza cvetanja i pre zrenja čaura. Stablo je uspravno, maljavo ili golo, visoko 40 do 100 cm, u preseku četvrtasto ili osmouglasto. Ima 2 do 4 ili 6 bočnih grana, koje izbijaju po celoj dužini ili pri osnovi stabla. Boje je zelene ili ljubičaste, a takve mogu biti i čaure. Listovi su naizmenični, otvorenozeleni do zatvorenozeleni, na dugoj peteljci, slabo nazubljeni ili jako usečene liske. Većinom su maljavi. Pri zrenju čaura listovi počinju žuteti i opadati od osnove ka vrhu stabla. Plod (čaura) i zvonasti izgled cveta susama su karakteristični. Cvet je zvonast, petodelan, beo, ružičast ili ljubičast. Cvetovi izbijaju po 1 do 3 u pazuhu lista. Cveta 35 do 50 dana. Susam je samooplodna ili stranooplodna biljka. Oplođuje se pomoću vetra i insektima.
Uslovi uspevanja. Susam je osetljiv na niske temperature. Uginjava od mraza na 0oC. Minimalna temperatura za klijanje je od 15o do 18oC. Niže temperature od 15oC temperature zaustavljaju rast i razvoj susama. Za period vegetacije koja traje 90 do 120 dana, treba mu oko 2500oC. Otporan je na sušu. Semenjača je tanka pa seme brzo bubri i klija ako u zemljištu ima dovoljno vlage i toplote. Klija za 24 sata, a niče za 4 do 5 dana, samo ako je zemljište dobro obrađeno i nezakorovljeno. Najbolje uspeva ako vlage ima od 70 do 80 % od poljskog vodnog kapaciteta zemljišta. Najveće zahteve prema vlazi ima u fazi cvetanja i u početku zrenja. Atmosferska suša ispod 15 % relativne vlažnosti vrlo je štetna za susam. Prevelika vlažnost u toku cvetanja izaziva bakteriozu.
Susamu najbolje odgovaraju strukturna zemljišta, odnosno aluvijalna, karbonatne smonice, černozem. Na vrlo lakim zemljištima kao što su peskuše daje vrlo slabe prinose. Nepodesna su i zaslanjena, teška, zbijena zemljišta, na kojima se lako stvara pokorica.
Biljka je kratkog dana i kratkog stadijuma jarovizacije. Rane forme susama nisu toliko osetljive na dužinu dana. Prva dva ovalna zatvorenozelena listića pojavljuju se 5 do 10 dana posle nicanja a zatim svakih 2 do 5 dana drugi parovi. Susam voli svetlost. Pupoljanje počinje 20 dana posle nicanja, a posle 20 do 25 dana javljaju se cvetovi. Cvetanje traje 35 do 50 dana. Listovi počinju opadati 60 dana od početka cvetanja, a tada dozrevaju i pucaju prve čaure.
Agrotehnika. Od stranih sorata mogu doći u obzir: Dolco, Rio, Palmento, Sadovo 1, Kubaniec 55, Taškent 122 i dr. Susam najbolje uspeva posle strnina i jednogodišnjih leguminoza. U jesen se ore na 20 do 25 cm. Prolećna obrada je detaljna na dubinu 8 do 10 cm. Za visoke prinose, susam zahteva 60 do 80 kg N, 80 do 100 kg P2O5 i 100 do 120 kg K2O. Đubrenje susama je prilikom dubokog oranja.
Setva se obavlja u drugoj polovini maja i završava se u drugoj polovini juna (druga setva), kada je zemljište zagrejano na dubini 10 cm od 15 do 18 CoC. Setva je sejalicama za kukuruz, međuredno 40 do 60 cm i u redu 10 cm, odnosno u gustini 200-250.000 biljaka/ha. Količina semena je 12 do 15 kg/ha. Dubina setve je 2 do 3 cm. Sa dva zalivanja (u početku stvaranja cvetnih pupoljaka i punog cvetanja) sa 300 do 400 m3 vode/ha, a potom izvođenja kultiviranja, može se dobiti prinos preko 1. t/ha semena.
Berba. Izvodi se kada su čaure mrke, najčešće u prvoj polovini septembra. Zbog osipanja semena iz čaura, najbolja je dvofazna berba, žetelicama i samovezačicama. Pokošene biljke u „snopovima“ se suše i u drugoj fazi vršu na prilagođenim vršalicama sa brojem obrtaja bubnja od 600 u minutu. Ovršeno seme se skladišti i čuva u džakovima sa vlagom 9 do 10 % ili se čuva u magacinima u sloju od 30 cm.
Autor, Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije