Pretraživanje tekstova
Nakon što virus afričke svinjske kuge uđe u postrojenje, zagađenje brzo postaje široko rasprostranjeno i zadržava se na površinama, dokazalo je istraživanje.
Virus afričke svinjske kuge (ASK) mogao bi se široko distribuirati u okruženjima za proizvodnju stočne hrane, ako bi ona njime bila kontaminirana - dokazalo je istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta Kansas State u Sjedinjenim Državama, a objavljeno u časopisu "Kansas Agricultural Experiment Station Research Reports".
Njegov cilj je bilo razumevanje uloge koju industrija proizvodnje stočne hrane može imati u vezi s apotencijalnim širenjem ove bolesti.
Da bi shvatili kako se virus širi, u prostoriji za životinje na svom Institutu biološke bezbednosti napravili su pilot mlin za krmiva.
"Nakon što hrana kontaminirana ASK-om uđe u postrojenje, zagađenje brzo postaje široko rasprostranjeno i zadržava se na površinama, čak i tokom proizvodnje sledećih nekontaminiranih serija“, rekli su naučnici za pigprogress. Autori studije su napomenuli da su se nivoi kontaminacije virusom daljom proizvodnjom smanjivale.
Istraživači su pregledali 18 različitih mesta na opremi i u prostoriji kako bi procenili zagađenja okoline pre i nakon uvođenja ovakve hrane. Prvo je kroz sistem proizvedena šarža koja potvrđuje da je mlin negativan na ASK, zatim je u mešalicu dodata hrana inokulirana virusom i proizvedena s drugim, neinficiranim sastojcima.
Sastojci su se mešali i ispuštali kroz proizvodni sistem. Nakon toga, tim je proizveo četiri dodatne serije bez ASK-a. Brisevi iz okoline prikupljeni su nakon ispuštanja svake serije sa lokacijama kategorizovanim u četiri zone. Prva je bila površina kontakta sa hranom, zatim površina koja je udaljena manje od tri metara od krmiva, površina na kojoj nije bilo hrane, a udaljena je od nje više od tri metra kao i prolazne površine poput radnih cipela.
Kao što se moglo očekivati, uzorci iz sredine prikupljeni pre kontaminacije bili su negativni. Kod briseva iz okoline koji su pokupljeni nakon proizvodnje kontaminirane hrane, virus je pronađen.
Kako prepoznati i sprečiti da se afrička kuga svinja ne pojavi u vašim oborima?
Prema novim informacijama ova bolest potvrđena je u zapadnoj Poljskoj, tačnije u provinciji Zapadna Pomeranija. Uginule svinje nađene su nedaleko od granice s Nemačkom, a u toj je državi do sada nađeno ukupno 4.000 zaraženih životinja, javlja farmer.pl
Kako piše agrarheute u Nemačkoj je ukupno potvrđeno 390 slučajeva zaraze, a većina je iz savezne države Brandenburg.
Gde je sve potvrđena zaraza možete pratiti na interaktivnoj karti:
Tagovi
ASK Istraživanje Stočna hrana Širenje
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.