Pretraživanje tekstova
Za telad su kupci trebali da izdvoje 690 din/kg, a za tovne bikove 360 din/kg. Prasad do 25 kilograma koštala je 450 din/kg. Za jagnjad su kupci trebali da pripreme 380, a za jarad 350 din/kg.
Dominantne cene teladi telesne mase do 160 kilograma i tovnih bikova telesne mase preko 500 kilograma simentalske rase bile su više u odnosu na prethodni period na stočnoj pijaci u Kraljevu. Za telad su kupci trebali da izdvoje 690 din/kg, a za tovne bikove 360 din/kg. Na stočnoj pijaci u Užicu zabeležen je rast prodajne cene tovnih bikova ove rase telesne mase preko 500 kilograma, jer su se najčešće mogli pazariti po ceni od 330 din/kg.
Rast otkupne cene tovne junadi telesne mase preko 480 kilograma zabeležili su reporteri STIPS-a iz Šapca u klanicama na podučju ovog grada. Otkup grla ove kategorije goveda najčešće se odvijao po ceni od 350 din/kg. Najčešća prodajna cena teladi simentalske rase telesne mase do 160 kilograma iznosila je 450 din/kg tokom prve sedmice maja na pijaci žive stoke u Požarevcu.
U klanicama na području sremskog regiona dominantna otkupna cena prasadi telesne mase od 16 do 25 kilograma dostigla je maksimun od kada STIPS prati cene, ponudu i tražnju žive stoke u Srbiji, jer je iznosila 450 din/kg. Za razliku od njih niža je bila otkupna cena tovnih svinja telesne mase od 80 do 120 kilograma, jer je dominirao iznos od 190 din/kg.
Na stočnoj pijaci u Loznici došlo je do pada cene prasadi telesne mase od 16 do 25 kilograma, pa je dominantna cena iznosila 370 din/kg. Za raziku od njih došlo je do rasta cena obe kategorije tovnih svinja, pa je kod grla telesne mase od 80 do 120 kilograma dominirao iznos od 200 din/kg, a kod grla telesne mase preko 120 kilograma iznos od 170 din/kg. Viša je, takođe, bila i otkupna cena krmača za klanje, pošto je dominirao iznos od 140 din/kg. U klanicama na ovom području situacija je bila slična sitaciji na stočnoj pijaci.
Protekle je nedelje zabeležen rast prodajnih cena jagnjadi i jaradi na pijaci žive stoke u Vranju. Za jagnjad su kupci trebali da pripreme 380 din/kg, a za jarad 350 din/kg. Za razlliku od njih niže su bule cene ovaca i koza, jer je u kategoriji ovaca dominirao iznos od 150 din/ kg, a za koze 140 din/kg. Na pijaci žive stoke u Užicu došlo je do rasta prodajne cene jagnjadi u odnosu na predthodni period, jer je dominirao iznos od 360 din/kg. U klanicama na području zlatiborskog regiona, takođe, je evidentiran rast otkupne cene jagnjadi na 350 din/kg.
Jagnjad su bila jeftinija u sedmici za nama na pijaci žive stoke u Čačku, jer se promet ove kategorije ovaca odvijao najčešće po ceni od 350 din/kg. Glavni razlog bio je dosta bolja ponuda, a slabiji obim prodaje u odnosu na prethodni period.
Tagovi
STIPS Cene stoke Cene prasadi Cene tovnih bikova Jagnjad
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.