Pretraživanje tekstova
Obrađuje 20 ha zemlje, a u tome mu posle smrti supruge, najviše pomaže najmlađi sin. Međutim, pošto ne može da se živi samo od poljoprivrede, Slovenac Janko Rakun radi i u službi, kako kaže.
Janko Rakun već dugo godina neguje stočarsku proizvodnju na svom imanju u slovenačkom selu Letuš. Kada je sa 24 godine preuzeo imanje od oca, bavili su se mlečnim govedarstvom, a sada su prešli na tov. Brine se o 52 grla različitih rasa, od holštajna, limuzina do angusa. Kaže, život ovde nije ni dobar, ni ružan.
"Problem su otkupne cene mesa i mleka i svih poljoprivrednih proizvoda", kaže Rakun. Baš zbog niskih otkupnih cena, rešio je da svoju četvoronožnu sirovinu preradi u gotov proizvod.
"Cena mesa je četiri evra, gotovog, ne žive vage."
Obrađuje 20 ha zemlje, a u tome mu posle smrti supruge, najviše pomaže najmlađi sin. Međutim, pošto ne može da se živi samo od poljoprivrede, Rakun radi i u službi, kako kaže.
"Subvencije postoje, ali nije to nešto mnogo, može da bude mnogo više. Po hektaru imamo 170 evra, a po grlu 80 za predaju u klanicu".
Kako sprema hranu za stoku, kaže, da zbog suše je ove godine najmanje 70 odsto manje roda kukuruza. Stočna hrana, kao i ostali repromaterijal je značajno poskupeo.
"Gorivo je 'otišlo' sad sa evo na 1,60, pa i 1,80. Kukuruz u zrnu je prošle godine bio 19 centi, a sada 50 centi", kaže ovaj slovenački stočar.
U njegovom selu do svakog kućnog praga vodi asfalt, nedeljom ne radi ništa osim lokalne kafane, ne saobraća ni autobus, ni voz. Komunalni sistem funkcioniše besprekorno od vodosnabdevanja, do zbrinjavanja smeća, a ispred svakog dvorišta postoje četiri kante za staklo, plastiku, organski otpad i ostalo.
Detaljnije možete pogledati u sledećem video prilogu:
Foto prilog
Tagovi
Stočar Slovenija Janko Rakun Problemi stočara Otkupna cena mesa Otkupna cena mleka Prerada mesa Subvencije
Autor
Više [+]
Ljubitelj poljoprivrede i dugogodišnji autor priloga i emisija o najnovijim agrarnim dešavanjima u Srbiji.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.