Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Tetoviranje svinja
  • 26.03.2016. 08:00

Iz klanice pravac u atelje - svinje s tetovažama!

Kada su se svinje počele tetovirati?

  • 478
  • 12
  • 0

Nije svakidašnja pojava da svinje predstavljaju izvor inspiracije umetnicima. Još davne 1977. godine, umetnik Andi Fien je bio pri kraju studija umetnosti na Univerzitetu u Severnom Teksasu, a za svoj završni rad odabrao je tetoviranje svinje kao estetički dijalekt i tako istetovirao krila na malom prascu rase Čester vajt (Chester White), piše portal Modern Farmer.

Kako je tada istakao, hteo je svinje da udalji od primene u mesnoj industriji, a to je postigao tako što je svinju pretvorio u umetničko delo i naposletku je učinio čovekovim ljubimcem, umesto izvorom hrane. Nadao se da će to naterati ljude da se zamisle nad konzumiranjem mesa, a istetovirana krila su pritom poslužila kao metafora za njen beg iz klanice. Pritom je unajmio i veterinara, kao i tattoo majstora.

Istetovirana svinja

Iz klanice pravac u atelje

Međutim, on je istakao da je potpuno iskrivljen pogled čovečanstva na te životinje jer se svinje svakodnevno koriste za istraživanja u laboratorijama u ime nauke za razne nehumane eksperimente, odgajaju se prvenstveno za klanje, a nijedna državna institucija mu nije htela ustupiti životinju za njegov rad jer su to smatrali "mučenjem životinja", pa ju je naposletku kupio s farme. Svinja je postala njegov ljubimac.

"Umetnička farma" u Kini

Poznati konceptualni umetnik i dizajner Vim Delvoj podržao je Fienovu ideju i 1997. godine u Sjedinjenim Američkim Državama počeo tetovirati svinje, nakon što su ga stroži zakoni za prava i zaštitu životinja naterali da svoj čudni hobi preseli u Kinu koja ima nešto blaže zakone protiv okrutnosti nad životinjama. On je u Kini čak osnovao i umetničku farmu. Tamo su se svinje odgajale za tetoviranje, a nakon toga su žrtvovane zbog kože koja se prodavala po visokim cenama (i do 150 funti).

Teška je svinjska sudbina

Ipak, Fien koji je tetoviranjem svinja hteo da ukaže na važan društveni problem, ne podržava Delvojev rad jer je iskoristio ideju za razvoj sopstvene karijere i podržavanje mesne industrije u svom najgorem obliku - pod izgovorom umetnosti.

I dok aktivisti za životinjska prava osporavaju i osuđuju ovakav tip umetnosti, drugi umetnici ističu kako ove svinje žive lagodnim životom sve do svoje smrti. Farma je navodno prestala da postoji zbog kontroverzi koje je izvazvao Delvojev rad.


Tagovi

Svinje Tetoviranje Umetnost Umetnička farma Vim Delvoj Kina SAD Andi Fien Čester Vajt Mesna industrija


Autorka

Ivana Nađ

Više [+]

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uverenja ne čine vas boljom osobom. Delovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.