Kontaminirana hrana smanjuje nutritivnu vrednost, zbog čega svinje manje iskorišćavaju energiju iz nje. To rezultira slabijim prirastom, smanjenom proizvodnjom i povećanom osetljivošću na bolesti
Globalni podaci pokazuju da kontaminacija žitarica mikotoksinima u uzgoju svinja svake godine prouzrokuje štete od nekoliko miliona eura. Nepovoljni vremenski uslovi, poput toplote i vlage, doprinose razvoju plesni, a time i ovih otrovnih jedinjenja koja smanjuju kvalitet hrane čime se narušava zdravlje i produktivnost ovih životinja.
Studije pokazuju da se pojava kontaminacije njima u praksi često potcenjuje. Oni su otkriveni u 60-80 odsto uzoraka, najčešće deoksinivalenol (DON), zatim zearalenon (ZEN) i fumonizini (FUM), navodi Agrarheute.
Od ove su godine u EU snižene granice ovih otrovnih jedinjenja u žitaricama. Na primer, maksimalna dopuštena koncentracija DON-a za neprerađena zrna iznosi 1.000 mikrograma po kilogramu, dok je za neprerađenu tvrdu pšenicu i kukuruz 1.500 µg/kg.
Snižene granice mikotoksina za žitarice - pravila se odnose i na novu žetvu
Takođe, prvi put su uvedene granice za T-2 i HT-2, čije vrijednosti variraju zavisno od vrste žitarica.
Plesni koje proizvode mikotoksine nisu uvijek vidljive, a mogu biti prisutne u naizgled čistoj i zdravoj hrani ili slami.
Kontaminirana hrana smanjuje nutritivnu vrednost, zbog čega svinje manje iskorišćavaju energiju iz nje. To rezultira slabijim prirastom, smanjenom proizvodnjom i povećanom osetljivošću na bolesti.
Iako se slama koristi kao prostirka u ovom uzgoju, moguće kontaminacije često se zanemaruju. Ispitivanja pokazuju da slama može da sadrži visoke nivoe, posebno DON-a i posebno ako je izložena nepovoljnim vremenskim uslovima nakon žetve.
Osim toga, mikotoksini često deluju sinergijski, što pojačava negativne efekte na životinje i uzrokuje ozbiljnije zdravstvene probleme.
Najosetljivije su na zearalenon, ali i na druge vrste poput aflatoksina, fumonizina i DON.
Zearalenon je estrogeni mikotoksin koji utiče na reproduktivni sistem svinja. Može da uzrokuje simptome poput poremećaja plodnosti kod krmača, preranog puberteta kod nazimica, oticanja vulve i materice i pobačaja.
Aflatoksini mogu izazvati oštećenje jetre i slabiji rast i generalno smanjiti njihovu imunološku funkciju. Dugotrajna izloženost može biti i karcinogena.
Također, fumonizini posebno pogađaju ove životinje izazivajući respiratorne probleme, poput plućnog edema i oštećenje jetre i bubrega.
DON može dovesti do smanjenog unosa hrane, povraćanja, kao i opšteg usporavanja rasta.
Svi oni ulaze u prehrambeni lanac putem kontaminiranih žitarica i stočne hrane, pa je ključna njihova kontrola i nadzor kako bi se smanjili štetni efekti.
Najbolji način borbe je prevencija - odgovarajući uzgoj, žetva i skladištenje žitarica. Međutim, zbog promenjivih vremenskih uslova, njihovo potpuno izbegavanje nije uvek moguće.
Opšte mere uključuju jačanje crevne barijere pomoću probiotika kako bi se smanjila apsorpcija ovih otrova, kao i upotrebu antioksidansa poput vitamina i selena. Mikotoksinska veziva (kao što je vrsta gline bentonit, op.ur.) mogu pomoći, ali nisu univerzalno rešenje, jer ne deluju jednako na sve vrste.
Nova metoda enzimske biotransformacije pokazala se efikasnom u pretvaranju mikotoksina u netoksične metabolite. Ova metoda koristi enzime koji ciljano deluju na specifične mikotoksine, kao što su fumonizini i time smanjuju njihovu štetnost. Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) odobrila je nekoliko ovakvih proizvoda koji smanjuju kontaminaciju hrane njima.
Tagovi
Autorka