Pretraživanje tekstova
Zdravi pilići su živahni, dobro stoje na nogama, a najosetljiviji prvih deset dana.
Uzgajanje pilića je brz način da sami proizvedete meso za domaćinstvo ili da uzgojite svoje jato. Prilikom kupovine jednodnevnih pilića obratite pažnju u kakvom su stanju i kako izgledaju. Treba da budu suvi, čistog paperja. Kloaka je suva, čista, ružičasta. Pupčana vrpca da je osušena, potpuno zatvorena i ne sme da krvari.
Životinje treba da budu živahne, da su stabilne na nogama, ravnih leđa. Imaju dobar položaj glave, da ne pada i ne uvlače je. Krila su čvrsto priljubljena uz telo. Oči i kljun su sjajni. Pile obraća pažnju kada ga blago gurnete rukom. Neće se skupiti i leći. Zdravi pilići su aktivni, reaguju na nadražaje, zvuk i dodir, lako se kreću i pronalaze vodu i hranu. Kako bi brzo utvrdili da li su kvalitetni i zdravi prevrnite ih na leđa. Pilići u dobroj formi će odmah lako da stanu na noge.
Kada ih kupite i donesete kući znajte da su prvih desetak dana najosetljiviji i traže pojačanu brigu. Veoma su osetljivi na neadekvatnu temperaturu i preteranu vlagu. Hrana treba da je prilagođena. Podložni su pojavi bakterijskih i virusnih infekcija.
Prostor treba da je suv, sa dobrom ventilacijom i bez promaje, čist i dezinfikovan. Voda i hrana treba da budu lako dostupni, a temperatura i vlažnost regulisani. Prvog dana treba da je do 30ºC, a zatim se tokom svake sedmice snižava za po tri stepena. Prelaz neka bude postepen kako ne bi izazvali stres. Na kraju prve sedmice potrebno je da vrednost temperature bude 28ºC. Postepeno se snižava kako bi 21. dana dostigla vrednost 18ºC. Upotrebom veštačke kvočke, lampe, istovremeno ćete podesiti temperaturu i osvetljenost.
Visoka vlažnost je opasnost zbog podložnosti mladih jedinki pojavi raznih oboljenja, posebno kokcidioze. U prvim danima vlažnost vazduha se kreće od 65 do 70 odsto, a zatim se smanjuje na 55 do 60 odsto. Neće im odgovarati ni presuv vazduh, jer će reagovati većom potrošnjom vode i manjom potrošnjom hrane.
Hrana se daje 12 sati posle izleganja. Najbolje im odgovaraju obroci na bazi kukuruza i prosa. Kod prvog obroka daje im se pet postotni rastvor glukoze. Od drugog dana može im se davati ječam, ovsene pahuljice samleveni na odgovarajuću granulaciju. Kasnije im se dodaje biljna hrana: kuvani krompir, šargarepa, kopriva, maslačak, zeleni luk.
Obroci treba da su manji i da se daju tokom 24 sata. Ukupno treba da se hrane do osam puta. Voda da je sobne temperature, čista. Najbolje je prokuvati i pustiti da se ohladi. Namenski vitaminski dodaci se dodaju u vodu.
Tagovi
Pilići Jednodnevni pilići Uzgajanje pilića Kupovina pilića
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.