Pretraživanje tekstova
Poslednje nedelje zabeležen je rast cena svih kategorija životinja na stočnim pijacama.
Protekle je sedmice zabeležen rast otkupne cene tovnih bikova simentalske rase, telesne mase preko 500 kilograma u klanicama na području Nišavskog regiona jer je iznosila 370 din/kg, uz prosečnu ponudu i tražnju. U klanicama na području Šumadijskog regiona došlo je do rasta otkupne cene junadi telesne mase preko 480 kilograma na 360 din/kg i krava za klanje priplodnih krava pošto je u sedmici za nama za njih trebalo izdvojiti okruglo 200.000 dinara po grlu, beleži se u izveštaju Sistema tržišnih informacija poljoprivrede Srbije.
Klaničari na području Moravičkog regiona protekle su sedmice otkupljivali tovnu junad telesne mase preko 480 kilograma po dominantnoj ceni od 340 din/kg, dok je najčešća otkupna cena tovnih bikova telesne mase preko 500 kilograma iznosila 350 din/kg.
Rast cena obe kategorija prasadi i tovnih svinja telesne mase preko 120 kilograma evidentiran je protekle nedelje na pijaci žive stoke u Kragujevcu pošto je za prasad telesne mase do 15 kilograma trebalo izdvojiti 600 din/kg, za prasad telesne mase od 16 do 25 kilograma 550 din/kg. Za tovne svinje telesne mase preko 120 kilograma trebalo je izdvojiti 280 din/kg. U klanicama na području Šumadijskog regiona takođe je došlo do rasta otkupnih cena prasadi na 550 din/ kg i obe kategorija tovnih svinja na iznos od 250 do 300 din/kg u zavisnosti od telesne mase i kvaliteta tovljenika.
Rast cena prasadi telesne mase od 16 do 25 kilograma evidentiran je u sedmici za nama i na stočnoj pijaci u Kraljevu je dominirao iznos od 550 din/kg. Za razliku od njih niža je bila cena tovnih svinja jer su se mogle pazariti najčešća za 340 din/kg.
Rast otkupnih cena jagnjadi i ovaca zabeležen je u klanicama na području Podunavskog regiona tako da su klaničari za otkupljenu jagnjad plaćali 520 din/kg, a za otkupljene ovce iznos od 230 din/kg. Reporteri STIPS iz Kragujevca evidentirali su rast prodajnih cena jagnjadi i jaradi poslednje sedmice decembra na stočnoj pijaci u ovom gradu pošto je doprminantna cena jagnjadi iznosila 530 din/kg, a jaradi 320 din/kg.
Dominantna prodajna cena jagnjadi iznosila je 500 din/kg na stočnoj pijaci u Nišu, dok je otkupna cena jagnjadi u klanicama na području Nišavskog regiona iznosila je četiri stotine dinara po kilogramu tokom protekle sedmice. Jagnjad su protekle nedelje bila jeftinija na pijaci u Vranju. Prema izveštaju repoertera u sedmici za nama dominirao je iznos od 420 din/kg. Kako na stočnoj pijaci u Pirotu tako i u na ovom području izostala je ponuda jagnjadi tokom protekle nedelje.
Izvori
Tagovi
STIPS Cena stoke Rast cene svinja Cena prasadi Tovni bikovi Cena jagnjadi Cena jaradi Tovne svinje
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.