Pretraživanje tekstova
Ukupno je u 2025. godini u sedam evropskih zemalja prijavljeno 145 žarišta afričke svinjske kuge - najviše u Rumuniji i Moldaviji, a slede Srbija i Ukrajina
Afrička svinjska kuga u prvim mesecima 2025. godine poharala je stočni fond Moldavije i Rumunije upalivši alarm u poljoprivrednom i veterinarskom sektoru. Prema podacima međunarodnih veterinarskih izvora, u Moldaviji je tokom marta i aprila eutanazirano oko 118.000 svinja, što čini oko 20 odsto ukupne populacije svinja u toj zemlji, piše Farmer.
Veterinarske službe Moldavije potvrdile su oko 30 žarišta zaraze, od kojih su dve velike epidemije zabeležene u industrijskim farmama, gde je na jednoj farmi usmrćeno 68.300 svinja, a na drugoj 39.400. Preostala žarišta pojavila su se u manjim, porodičnim gazdinstvima širom zemlje.
Usled epidemije, ponuda svinjetine na moldavskom tržištu naglo je pala, iako iz tamošnjeg udruženja uzgajivača svinja poručuju kako je reč o privremenom poremećaju bez opasnosti od nestašica. Moldavska agencija za sigurnost hrane potvrdila je ovu procenu, ali istovremeno su prerađivači mesa procenili manjak svinjetine od oko 8.000 tona.
Taj će se deficit nadoknaditi uvozom iz Evropske unije, ali zbog visokih carina očekuje se dalji rast cena. Već sada je maloprodajna cijena svinjetine porasla za 18 do 20 moldavskih leja po kilogramu (0,90–1 evro), a trgovci predviđaju nastavak poskupljenja u nedeljama koje slede.
I Rumunija beleži širenje virusa. Od početka 2025. godine zabeleženo je 88 žarišta, pri čemu se samo jedno pojavilo na industrijskoj farmi, dok su ostala potvrđena na porodičnim imanjima. Sveukupno je u 2025. godini u sedam evropskih zemalja prijavljeno 145 žarišta afričke svinjske kuge – najviše u Rumuniji i Moldaviji, a slede Srbija i Ukrajina sa po 11 slučajeva.
Zabrinjava i širenje bolesti među divljim svinjama, gde je do sada zabeleženo 3.870 slučajeva. Najviše ih je otkriveno u Poljskoj (1.243), Nemačkoj (799), Letoniji (469), Mađarskoj (355), Bugarskoj (259), Litvaniji (223) i Italiji (222).
Tagovi
Afrička svinjska kuga Zarazna bolest Širenje virusa Moldavija Rumunija
Autor
Više [+]
Diplomirani novinar, biciklist, hedonist (ne nužno tim redom). Dugogodišnji novinar i urednik u dnevnim štampanim medijima, a poslednjih nekoliko godina radio je kao glavni urednik dvotjednog časopisa za poljoprivredu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.