Pretraživanje tekstova
Deo nominovanog teksta koji se odnosi na Hrvatsku, u saradnji sa Udruženjem Hrvatski krški pašnjaci pripremili su etnolozi Lidija Nikočević i Grga Frangeš, a u koordinaciji sa Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture.
Transhumanca - sezonska seoba stoke sada je pod zaštitom UNESCO-a i u Hrvatskoj.
Odluku o upisu proširene nominacije na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva, doneo je njihov Međuvladin odbor na zasedanju u Kasani u Bocvani. Transhumanca je, dakle, upisana 2019. na inicijativu Austrije, Grčke i Italije, a poziv za proširenje višenacionalne nominacije uputila je Francuska 2021. kojoj su se pridružile Hrvatska, Albanija, Andora, Luksemburg, Rumunija i Španija.
"Deo nominovanog teksta koji se odnosi na Hrvatsku, u saradnji sa Udruženjem Hrvatski krški pašnjaci pripremili su etnolozi Lidija Nikočević i Grga Frangeš, a u koordinaciji sa Upravom za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture", ponosni su iz Udruženje.
Kako objašnjavaju, ona se odnosi na sezonsku seobu stoke i pastira na području Dinarskog gorja, a ostatke transhumance fragmentarno se može naći u planinskim područjima Istre, Velebita, Ličke Plješivice i Dinare.
"Očuvanje te vrste stočarstva izuzetno je važno za Hrvatsku i s aspekta oživljavanja navedenih područja, prepoznatljivosti identiteta i tradicije, ali i s aspekta bioraznovrsnosti putem očuvanja planinskih pašnjačkih staništa te ekonomskog iskorišćavanja marginalnog planinskog zemljišta", objašnjavaju dalje.
Kažu i da je uz naveden svetski nivo nominacije, "Transhumance trail" na evropskoj dobila sertifikat na sednici Upravnog odbora Proširenog parcijalnog sporazuma o kulturnim rutama Veća Evrope u maju 2023. kao jedna od ukupno osam predloženih ruta.
Transhumanca (latinski trans - preko/iza, humus - zemlja/tlo) praksa sezonske seobe stoke i pastira između nižih predela i gorskih pašnjaka čiji koreni verovatno sežu u paleolit, a tokom prvog stoleća pre Hrista rimskom ekspanzijom dolazi do daljeg širenja korišćenja pašnjačkih prostora.
Navode i da je srednji vek razdoblje geneze vlaške, morlačke populacije koja je nosilac tradicionalnih obrazaca transhumance koji su se u fragmentarnim, izmenjenim i u nekim razdobljima oslabljenim oblicima očuvali do savremenosti.
O praksi svedoči nekoliko epigrafskih spomenika te pisanih dokumenata kao što su "Pisani kamen" i "Dolabelin natpis" u Gospićkom ugovoru iz 1887.
Tagovi
Transhumanca Sezonska seoba stoke Nematerijalna kulturna baština UNESCO Hrvatski krški pašnjaci Ministarstvo kulture
Autorka
Više [+]
Željka je diplomirani agronom sa dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednik je portala Agroklub i donosi najnovije vesti iz sveta poljoprivrede!
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.