Pretraživanje tekstova
Među zahtevima uzgajivača svinja jeste i uvođenje prelevmana na uvoz svežeg mesa i proizvoda od mesa i da se uvoz smrznutog mesa i proizvoda od mesa ograniči kvotama.
Proizvođači svinjskog mesa u Srbiji zatražili su od Ministarstva poljoprivrede dodatne subvencije po grlu od 2.000 dinara, rekao je predsednik Asocijacije stočara Srema i Mačve Zoran Erić. Kako je dalje objasnio za Betu, sada su subvencije po grlu 1.000 dinara, a da dodatne subvencije treba ograničiti do 1.000 komada po jednom vlasniku.
Cene svinjskog mesa su, prema njegovim rečima, zbog pandemije i nekontrolisanog uvoza pale, a hrana poskupela, pa su gubici više od 20 odsto u odnosu na uložen novac.
"Svinjsko meso pojeftinjuje od juna prošle godine i nakupci sada nude 110 dinara po kilogramu žive vage, a pre poskupljenja kukuruza, pšenice i ostale stočne hrane cena je bila od 160 do 170 dinara po kilogramu i donosila je jedva neku minimalnu zaradu", rekao je Erić.
Sadašnje otkupne cene ne mogu da pokriju ulaganja pa proizvođači beleže gubitke, a predsednik Udruženja svinjara opštine Bačka Topola Čaba Mikuška za Dnevnik ukazuje da su mnogi mali proizvođači odustali od svinjarstva, kako od tova svinja tako i od uzgoja prasadi. Međutim, za razliku od malih koji odustaju i prazne obore, veliki farmeri napreduju i pojačavaju svoje zapate, bar na severu Bačke.
Veliki farmeri i otkupljivači su u povoljnijoj situaciji jer isporukom više od 50 tovnih svinja na otkupnu cenu ostvaruju PDV, a mali za isporučene tovljenike dobijaju samo otkupnu cenu.
Asocijacija čiji je predsednik Erić, zajedno sa udruženjem Sabor proizvođača agroprivrede Srbije (SPAS), sa sedištem u Kraljevu, od resornog ministarstva zatražili da se radi zaštite domaće proizvodnje svinja, uvedu prelevmani na uvoz svežeg mesa i proizvoda od mesa i da se uvoz smrznutog mesa i proizvoda od mesa ograniči kvotama.
Među zahtevima su i da se pojača kontrola zdravstvene ispravnosti uvezenog mesa na granici i smanji porez na dodatu vrednost (PDV) na stočnu hranu na deset odsto.
Stočari su predložili i da se uvede ombudsman za zaštitu proizvođača i da se otkup mesa obavlja na liniji klanja gde bi se merila mesnatost životinja i prema tome određivala otkupna cena.
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni ra... Više [+]
🌱 Klimatski pametno upravljanje travnjacima za održivu budućnost poljoprivrede
Dr Violeta Mandić, naučni savetnik Instituta za stočarstvo, održala je još jedno stručno predavanje, ovoga puta zaposlenima i saradnicima Agencije za ruralni razvoj opštine Inđija.
U fokusu su bili značaj poluprirodnih travnjaka za održivu poljoprivrednu proizvodnju, očuvanje biodiverziteta i ublažavanje posledica klimatskih promena, kao i savremene prakse koje doprinose očuvanju njihove produktivnosti. 🌾
Predstavljen je i međunarodni Erasmus+ projekat csmartstep (Smart Step – Climate-Smart Steps in Grassland Management), u kojem Institut za stočarstvo učestvuje kao partner. Projekat je usmeren na razvoj inovativnih obrazovnih sadržaja i jačanje kapaciteta stručnjaka za primenu održivih i klimatski odgovornih rešenja u upravljanju travnjacima.
🤝 Konstruktivna diskusija i razmena iskustava još jednom su potvrdile koliko su saradnja nauke i prakse, kontinuirana edukacija i prenos znanja važni za otporniju poljoprivredu i održivi razvoj ruralnih područja.
💬 Šta smatrate najvažnijim korakom ka održivijem upravljanju travnjacima?