Pretraživanje tekstova
Ovo je do sada najveća epidemija ptičijeg gripa sa kojom se bore, a zbog čega se zahtevaju hitne mere.
Glavni veterinarski službenik Velike Britanije, Kristin Midlmis, upozorila je da uzgajivači živine i farmeri u toj zemlji rizikuju da izgube svoja jata živine i drugih ptica zbog bolesti ako ne preduzmu hitne mere biološke sigurnosti potrebne za zaustavljanje širenja ptičjeg gripa.
Od početka novembra do sada je potvrđeno više od 60 slučajeva širom zemlje. FarmingUK naglašava da se u Velikoj Britaniji suočavaju sa najvećom epidemijom ove bolesti u istoriji.
Midlmis je rekla da su glavni izvor zaraze bile divlje ptice selice:
"Registrujemo sve veći broj slučajeva ptičijeg gripa, kako na komercijalnim farmama tako i kod ptica u dvorištima širom zemlje. Mnogi uzgajivači imaju odlične standarde biosigurnosti, ali porast broja slučajeva koje vidimo ukazuje na to da se ne radi dovoljno da se on spreči", upozorava.
Uzročnike oboljenja donose ptice koje migriraju u Veliku Britaniju iz kontinentalne Evrope, a ljudi ih lako mogu preneti sa zaraženih farmi na svojoj obući i odeći. Zbog toga je neophodno da se poštuju pravila o dezinfekciji prilikom napuštanja objekata u kojima je smeštena živina.
Uvedene su obavezne mere smeštaja za kokoške, patke, guske i sve druge ptice. Kao rezultat epidemije ubijeno je 500.000 jedinki, jer se sve one moraju uništiti u objektima gde se identifikuje ovo oboljenje. Kako bi se ublažilo širenje bolesti, prošlog meseca su uvedene obavezne mere smeštaja za ove životinje.
Visoko patogeni ptičji grip H5N1 potvrđen je u objektima u Severnom Jorkširu i Južnom Safolku nakon niza epidemija na različitim lokacijama koje datiraju od 27. oktobra, kada je registrovan prvi slučaj u toj zemlji.
Poslednjih dana stižu vesti o zarazi na farmi pataka u bugarskom mestu Malak Dol, gde će biti uništeno njih 7.000, ali i u severnoj Francuskoj gde su trenutno pod istragom još dva moguća slučaja te bolesti.
Prva epidemija u Francuskoj otkrivena je 26. novembra na farmi živine na severu zemlje. Prošle zime pojava ovog oboljenja dovela je do toga da su vlasti ubile više od tri miliona pataka u jugozapadnom regionu poznatom po proizvodnji paštete foie gras (pačija jetra, op.a.).
Tagovi
Ptičiji grip Francuska H5N1 Kristin Midlemis Hitne mere Najveća epidemija Foie gras
Autorka
Više [+]
Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.