Pretraživanje tekstova
Poslednjih nekoliko godina u SAD-u zatvorene su na hiljade farmi muznih krava. Kao razlozi navode se prekomerna ponuda, neprestano smanjenje potražnje, trgovinski ratovi, ali i alternative mleku.
"Dean Foods", najveći američki proizvođač mlečnih proizvoda, prošle nedelje podneo je zahtev za bankrot.
Dean Foods sa sedištem u Teksasu distribuiše mnoge marke mleka i mlečne proizvode koje distribuira u svih 50 saveznih država. Uprkos saopštenju za medije, u kom nedavnu akciju opisuju kao "reorganizaciju", ovaj se potez može nazvati bankrotom, piše Modern Farm.
Američka mlečna industrija, uprkos napretku u prodaji mleka u prahu Kini, očajnički se bori za opsatanak. Poslednjih nekoliko godina u toj privrednoj sili zatvorene su na hiljade farmi muznih krava. Kao razlozi navode se prekomerna ponuda, neprestano smanjenje potražnje, trgovinski ratovi, ali i alternative mleku. Takođe, američka potrošnja tečnog mleka po stanovniku pala je za 26 odsto u poslednje dve decenije, pokazuju podaci američkog Ministarstva poljoprivrede. Niko, pa ni najveći distributeri mleka, nisu sigurni od ovakvih pojava na tržištu.
Propast ovako velike tvornice mleka kao što je Dean Foods za sobom povlači niz posledica. Naime, ova kompanija bila je jedan od najvećih kupaca mleka u SAD-u, a sirovinu je kupovala sa malih i srednjih farmi. Iako su farme nezavisne, one kao i kod, na primer, uzgajivača brojlera, imaju samo jednog, velikog kupca svog mleka. Ovakva situacija nije bila najsrećnije rešenje za male farmere, ali propast i tog jedinog kupca puno je gore od bilo čega.
Kompanija je u saopštenju najavila kako će tražiti kupce koji bi preuzeli njihov posao, a kao najizgledniji je "Dairy Farmers of America" ili DFA. Radi se o najvećoj mlečnoj zadruzi u Sjedinjenim Američkim državama. Stručnjaci koji su se bave mogućim posledicama takve kupovine kažu kako bi kombinacija DFA-Dean mogla u industriji mleka stvoriti ozbiljan monopol.
Pored toga, mali mlekari boje se jer su u prošlosti DFA i Dean Foods manipulisali cenama mleka.
Lagani kolaps mlečne industrije složen je i teško je zaključiti šta se događa iza ovakve odluke.
Tagovi
Mlekarska industrija Bankrot Dean Foods DFA Potrošnja mleka
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.