Pretraživanje tekstova
Stočari su nezadovoljni i zbog činjenice da im Ministarstvo poljoprivrede nije ispunilo zahteve od pre nekoliko meseci, a glavni je bio da se smanji uvoz smrznutog mesa, uvođenjem prelevmana.
Predsednik Udruženja krmačara u Srbiji Mirko Đukić najavio je protest odgajivača krmača i proizvođača svih vrsta stoke za 30. maj u Bogatiću, zbog niskih otkupnih cena mesa i velikih gubitaka u proizvodnji, piše Beta.
On je za ovu agenciju rekao da uzgajivači krmača radi proizvodnje prasadi imaju ogromne gubitke jer se kilogram prasetine prodaje po ceni od 220 do 260 dinara, a "realno bi bilo da cena bude od 300 do 330 dinara".
Kako se navodi u biltenu Sistem tržišnih informacija poljoprivrede Srbije (STIPS), protekle sedmice je kod prasadi dominirao iznos od 250 din/kg, tovljenika 150 din/kg, a kod krmača za klanje iznos od 130 din/kg.
Dodao je da su stočari nezadovoljni i zbog činjenice da im Ministarstvo poljoprivrede nije ispunilo zahteve od pre nekoliko meseci, a glavni je bio da se smanji uvoz smrznutog mesa, uvođenjem prelevmana. Drugi zahtev je bio da se obeleži meso kako bi potrošači znali koje je domaće, a koje uvozno koje potiče od stoke koja se hrani i modifikovanom sojom.
Predsednik Unije poljoprivrednih proizvođača sa sedištem u Sremskoj Mitrovci Zlatan Đurić rekao je da u obaranju cene učestvuje i država, odnosno Republičke robne rezerve koje će tržištu ponuditi 15.000 tovljenika, a da je već u ponudi višak od oko 90.000 komada.
Otkup 30.000 tovljenika po 210 dinara traže stočari iz Sremske Mitrovice
"Umesto da ponište zaključak Vlade kojim se preuzima 15.000 tovljenika od skladištara Robnih rezervi, već desetak dana Robne rezerve šalju naloge za isporuku tovnih svinja svojim skladištarima, na već postojeći višak na tržištu od 90.000 tovljenika, pa klaničari ne moraju da ih kupuju na tržištu", rekao je Đurić za ovaj medij.
Tagovi
Protest Stočari Uvoz mesa Otkup svinja Cene svinja
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.