Pretraživanje tekstova
Pelet je za godinu dana zabeležio skok od 80 odsto. Stručnjaci upozoravaju da će zbog visokih cena drva i peleta električna energija biti najjeftinija.
Tržište ogrevnog drveta i peleta se ne smiruje. Cena su paprene - tona peleta doseže i do 380 evra, a ogrevnog drveta nema ispod 50 evra u malim mestima, u velikim gradovima doseže i do 10.000 dinara, prenosi RTS.
Profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu Branko Glavonjić kaže za Javni servis da se cene na stovarištima već od jutros za pojedine kategorije peleta kreću i do 411 evra.
"Ovo su nerealne cene. Cene su visoke i ne opravdavaju troškove u lancu u kom se formiraju", ističe Glavonjić.
Pelet je za godinu dana zabeležio skok od 80 odsto. Lane se tona ovog ekološki prihvatljivog energenta kupovala za 230, a sada ide do 414 evra, pišu Večernje novosti. Na stovarištima kažu da pelet iz Crne Gore i Hrvatske stiže redovno, ali da se domaći proizvođači nisu još stabilizovali. Pojedini trgovci kažu da je sa svakom novom isporukom ovo eko-gorivo sve skuplje. Nabavna cena je od 300 do 310 plus PDV, a oni ga prodaju za 350 evra.
Glavonjić kaže da je najjeftinije ogrevno drvo u Banjaluci, 65 evra za prostorni metar, sledi Skoplje sa 74 evra, a Beograd je između 87 i 90 evra, koliko košta i u Zagrebu. U Ljubljani je oko 96 evra.
Kada je reč o peletu, Glavonjić navodi da je Banjaluka opet najjeftinija, 294 evra po toni, Skoplje 305 evra, Beograd 363 evra, Ljubljana 362 evra. Jedno je u Zagrebu skuplji pelet nego u Beogradu. U Italiji je prosečna cena peleta 372 evra, dok je u Austriji 367 evra, kaže profesor Šumarskog fakulteta u Beogradu.
Stručnjaci upozoravaju da će zbog visokih cena drva i peleta električna energija biti najjeftinija. Ova okolnost bi mogla da utiče na većinu građana da se preorijentišu na grejanje na struju. To bi bio veliki problem za naš elektroenergetski sistem, pišu Novosti.
Tagovi
Cene ogreva Cena peleta Cena metra drva Energenti Branko Glavonjić
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.