Pretraživanje tekstova
Ovo pošumljavanje treba biti učinjeno na način koji je prihvatljiv za biološku raznolikost, doprinoseći klimatskim i ekološkim ciljevima
Na konferenciji "Naše šume, naša budućnost", Fil Hogan, komesar za poljoprivredu i ruralni razvoj EU, najavio je potencijalnu inicijativu za podsticanje država članica na postizanje ambicioznih ciljeva ekološke politike u predlozima Zajedničke poljoprivredne politike nakon 2020. godine. Inicijativa predlaže nagrađivanje poljoprivrednika plaćanjem za pošumljavanje jednog hektara.
Fil Hogan, Miguel Arias Cañete i Neven Mimica raspravljaće na konferenciji o doprinosu šumarskog sektora u borbi protiv klimatskih promena i inovacija, radnim mestima i razvoju.
Komesar Hogan najavio je ideju o inicijativi "jedan hektar", koja bi bila podržana kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP). U skladu sa budućim strateškim planovima ZPP-a, države članice imaće mogućnost nagraditi poljoprivrednike plaćanjem po poljoprivrednom gazdinstvu za pošumljavanje jednog hektara. Ovo pošumljavanje treba biti učinjeno na način koji je prihvatljiv za biološku raznolikost, doprinoseći klimatskim i ekološkim ciljevima.
Ta se inicijativa može programirati putem sredstava za ruralni razvoj i mogla bi pomoći državama članicama u ispunjavanju njihovih ciljeva u pogledu klime i biološke raznolikosti. To bi bio još jedan praktičan primer kojim poljoprivrednici pružaju javna dobra uz javnu podršku.
Takva inicijativa mogla bi značajno doprineti stvaranju vrednih usluga ekosistema, kao što su zadržavanje vode, kontrola poplava i erozije tla.
Komesar Hogan podstakao je države članice da prihvate ovu inicijativu jer bi to doprinelo postizanju ekoloških ciljeva i pomoglo u očuvanju naših javnih dobara, uključujući šume: "Budućnost ZPP-a pruža priliku, ali politička volja za sprovođenje ove inicijative mora doći od država članica."
Tagovi
Fil Hogan Jedan hektar Pošumljavanje
Autorka
Više [+]
Karolina je magistrirala agroekonomiju, sa iskustvom u poljoprivredi, a svoje znanje i savete deli sa čitaocima Agrokluba!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnice Oraha
pre 6 godina
Da li se pod posumljavanje moze racunati i zasad voca , poput jabuka, oraha, kruska, itd...
Danijel Anita Ilic
pre 6 godina
Gde moze da se prijavi za tu subvenciju?