Seču i iznošenje ogrevnog drveta iz šume, za koje mnogi tvrde da je najteži posao u šumarstvu, donedavno su u okolini Valjeva obavljali isključivo majstori iz Bosne. Međutim, prošle godine je tim poslom počela da se bavi i jedna žena. Vesna Grbović, iz sela Mratišić, kod Mionice, pravi je primer ekonomski snažne žene u poljoprivredi.
Seču i iznošenje ogrevnog drveta iz šume, za koje mnogi tvrde da je najteži posao u šumarstvu, donedavno su u okolini Valjeva obavljali isključivo majstori iz Bosne. Međutim, kako prenosi RTS, prošle godine je tim poslom počela da se bavi i jedna žena. Vesna Grbović, iz sela Mratišić, kod Mionice, pravi je primer ekonomski snažne žene u poljoprivredi.
Sa suprugom Goranom i sinom Milovanom Vesna vodi porodičnu firmu za seču i iznošenje ogrevnog drveta do šumskog puta. Kako kaže, ona vodi računa o finansijama, platama radnika, uplatama poreza, pravljenju računa u Šumskoj upravu, u Valjevu, priprema dokumentaciju za tende i lično je vrlo uspešno popunjava. Pored tog obimnog posla, Vesna takođe priprema hranu za ljude u čemu joj mnogo pomaže svekrva.
Grbovići poseduju jednog teglećeg i 15 tovarnih konja. Njih koriste za poslove u nepristupačnim šumama u planini, dok na pristupačnijim terenima koriste dva traktora sa čekrcima, ali im je u poslu koji se razvija nedostaje i šumski traktor. Devetnaestogodišnji Miloš Grbović objašnjava da, s obzira na to koliko je posao težak, on radi sa ljubavlju. Uz oca se od malena upoznavao sa poslovima u šumi, sa njim je išao, gledao i zavoleo taj posao sa konjima. Miloš napominje da njegova porodica samaricu radi efektivno u poslednje dve godine.
Samarica je u zapadnoj Srbiji deficitarna delatnost. Na tim prostorima su je od sredine prošlog veka uglavnom obavljali majstori iz Bosne, kojih je u poslednje vreme sve manje. Kako ističe šef Šumske uprave Valjevo Srđan Živić, ukoliko nestane ta delatnost, onda će i oni morati da menjaju tehnologiju rada, pa će uglavnom imati ogrevno drvo u dužini, te će tog prostornog drveta praktično nestati.
Grbovići i ostali ljudi koji se bave ovim poslom kau da bi im državne subvencije bile od velike pomoći. Za nabavku polovnog šumskog traktora Grbovićima treba između 17 i 25 hiljada evra, a to je za njih trenutno prevelika investicija.
Foto: Graham'n'Judy / Flickr
Izvori
Tagovi
Autor