Pretraživanje tekstova
Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom. Najviše je lišćarskih vrsta među drvećem, čak 79 odsto.
Ekstremna suša, ekstremne temperature i dugotrajni toplotni talasi natera čoveka da više ceni svaku kap vode i svaki centimetar hlada. A gde je bolji hlad nego ispod drveta? Da li smo sve betonirali i preorali ili se šumske površine Srbije i dalje "drže", prestavljamo kroz poslednje podatke Srbijašume.
Srbija se smatra srednje šumovitom zemljom. Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Republici Srbiji iznosi 3.025.471 ha (39% površine). U odnosu na prošlu Nacionalnu inventuru šuma, čiji su podaci objavljeni 2009. godine, uvećanje površine pod šumom i šumskim zemljištem je oko pet odsto.
"Uvećanje površine pod šumama u odnosu na referentnu 1979. godinu (koja je iznosila oko 24%) je znatno, što je između ostalog, imalo pozitivan uticaj na stanje i kvalitet životne sredine u celini", ističe se na sajtu Srbijašume.
Ovo privredno društvo gazduje državnim šumama i šumskim zemljištem na ukupnoj površini 892.191 ha (stanje šumskog fonda na dan 02.03.2026. godine) i obavlja stručno - savetodavne poslove u šumama sopstvenika na površini 1.221.265 ha, koja obuhvata oko 3,4 miliona katastarskih parcela i oko 1.000.000 vlasnika.
Od gore pomenutog broj 87 odsto su šumske površine sa obraslim zemljištem, a od toga 39 odsto su visoke prirodne šume, 35 odsto izdanačke, a 12 visoke veštački podignute. Najviše je lišćarskih vrsta među drvećem, čak 79 odsto.
"Od lišćarskih vrsta najzastupljenije su bukva i hrastovi, dok su od četinarskih vrsta najzastupljenije smrča i jela i beli i crni bor", ističu i dodaju da je zastupljenost bukve 60 odsto.
Šume i šumski ekosistemi imaju veliki značaj za celokupan živi svet na planeti Zemlji. Sredstva za život 1,6 milijarde ljudi potiču od šumskih resursa, dok život i opstanak 60 miliona ljudi u prvom redu zavisi od šuma.
Pod značajnije funkcije šuma u našim uslovima ubrajaju se: zaštita biodiverziteta, zaštita zemljišta od erozije, zaštita voda, zaštita od emisionih dejstava, klima-regulacionu funkcija, zaštita saobraćajnica, zaštita od pogleda, proizvodnja tehničkog drveta i rekreativne funkcije.
Autorka
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
Kobila i ždrebe, zajedno u svakom koraku. Jednostavan prizor koji govori o životu, ljubavi i prirodi. 📍Kaonik, Srbija
#RuralFoto #životinja