Šume često doživljavamo kao kulturni krajolik, nešto što se podrazumeva, za šta znamo da nam obezbeđuje velike količine kiseonika kao i sirovinu u energetici, građevinarstvu i drugim segmentima života.
Ali, tek kada kročimo u neku od njih ili kada spoznamo vrednost jednog stabla posađenog ispred kuće, a koje daje plodove, hlad i druge blagodati, postajemo svesni onoga što je ruski književnik Anton Pavlovič Čehov davno rekao: "Šume uče ljude da shvate lepo."
Mnogo je zanimljivih činjenica o drveću i šumama koje su malo kome poznate, a koje vredi znati.
Evo top 10 činjenica o drveću i šumama:
- Ako posadite stabla na pravi način u blizini kuće, uštedećete na klimatizaciji, odnosno grejanju za 30 odsto.
- Prema nekim istraživanjima, dobro održavana stabla mogu da povećaju vrednost nekretnine, neki kažu za čak 27 odsto.
- Stabla nikada ne "umiru" od starosti. Ono što ih uništava su insekti, bolesti ili ljudi.
- Kada ih napadnu štetočine, neka stabla mogu da prepoznaju različite insekte po njihovim izlučevinama. Tada stablo oslobađa feromone čime upozorava druga stabla - a ponekad i priziva druge insekte koji napadaju štetočine. Primer za to su brestovi i borovi koji na taj način dovode male parazitske ose. One polažu jaja u gusenice koje jedu lišće, a o čemu detaljno piše Peter Voleben u svojoj knjizi Tajni život drveća.
- Drveće u gradu u proseku živi 13 godina kraće od onoga na selu.
- Znate li da stabla dobijaju 90 odsto hrane iz atmosfere, a samo 10 odsto iz zemljišta?
- Na svetu postoji 23.000 različith vrsta drveća.
- Koje je stablo najstarije? Smatra se da su neki čekinjasti borovi (lat. Pinus aristata) stari više od 5.000 godina. Poznata lipa u engleskom arboretumu Vestonbirt verovatno je stara oko 6.000 godina, a tisa u škotskom Fortingalu procenjuju da bi mogla biti stara čak 9.000 godina.
- Meko drvo potiče od golosemenica, odnosno zimzelenog drveća, a tvrdo od listopadnih vrsta. Meka su svetlija od tvrdih, ali kraće gore. Takođe, dobro prihvataju završnu obradu što je dovelo do procvata izrade nameštaja od borovine ranih 80-ih do kasnih 90-ih prošlog veka.
- Šetnja šumom je kao tuširanje kiseonikom. Korejska studija ispitivala je žene koje su šetale šumom i one koje su isto to radile u urbanim područjima. Krvni pritisak, kapacitet pluća i elastičnost arterija poboljšali su se onima koje su provodile vreme u šumi. Ali samo u toku dana, dok traje fotosinteza.
I na kraju da završimo još jednim zanimljivim i motivišućim citatom koji je izgovorio Martin Luter King: "Čak i da znam da će sutra biti smak sveta, posadio bih stablo jabuke."