Pretraživanje tekstova
Nakon završetka vegetacionog perioda, i kada opadne lišće sa sadnica listopadnih vrsta drveća, započeće nova sezona pošumljavanja u Vojvodinašumama.
Nemoguće je zamisliti zdravu životnu sredinu i održivi razvoj društvene zajednice bez - šume. Ovi ekosistemi imaju izuzetan društveni značaj zbog proizvodnih, zaštitno-regulatornih, socijalnih i kulturnih funkcija. Zbog toga se pred šumarstvo stalno postavljaju novi zahtevi od šire društvene zajednice, koji se moraju uzeti u obzir prilikom planiranja i sprovođenja aktivnosti u šumi, navode u Vojvodinašumama.
Nakon završetka vegetacionog perioda, i kada opadne lišće sa sadnica listopadnih vrsta drveća, započeće nova sezona pošumljavanja u ovom javnom preduzeću. Ove godine potreban sadni materijal proizveden je u 13 od ukupno 15 sosptvenih asadnika.
"Planirano je da se, ukoliko uslovi na terenu dozvole, obnova šuma izvrši na površini od oko 1.450 hektara, a nove šume će biti zasađene na oko 95 hektara. Za ovaj posao je obezbeđeno ukupno oko 849.390 kvalitetnih jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica. Kao i do sada, najviše će biti posađeno sadnica topole (498.680), vrbe (123.430), poljskog jasena (123.000), hrasta lužnjaka (55.000), crnog bora (24.520), bagrema (20.000) i crnog oraha (4.760). Zbog izostanka uroda semena hrasta lužnjaka, u novoj sezoni neće biti pošumljavanja setvom semena ove plemenite vrste tvrdih lišćara", navode u Vojvodinašumama.
Osim pripremljene površine i kvalitetnog repro materijala, potrebno je obezbediti i radnu snagu od koje u velikoj meri na kraju zavisi da li će uspeh pošumljavanja biti dobar, ili će naredne sezone uslediti popunjavanje, pa i ponovno pošumljavanje na lokalitetima gde je opstalo manje od 50% sadnica, kažu u Vojvodinašumama:
"Nažalost, zbog zabrane zapošljavanja novih radnika poslednjih godina sa jedne strane, i male naknade za angažovanje povremene radne snage po ugovoru za usluge sa druge strane, realno je za očekivati da će kvalitet sadnje biti 'usko grlo'".
Ipak, nadaju se da će im vremenske prilike i ove godine biti saveznici, da će padavina biti dovoljno na početku i tokom naredne vegetacije, kako bi bar sušenje sadnica u kulturama i plantažama bilo svedeno na minimum.
Izvori
Tagovi
Pošumljavanje Vojvodinašume Topola Vrba Poljski jasen Hrast lužnjak Crni bor Bagrem Crni orah Radna snaga
Autorka
Više [+]
Urednik portala, diplomirani novinar i ljubitelj prirode. Omiljena izreka: Ko sme taj može, ko ne zna za strah, taj ide napred.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.