Kada krenu u lov, gotovo matematički preračunavaju gde će se plen nalaziti i presreću ga u letu. Stopa uspešnosti lova je velika, što ih svrstava u najefikasnije lovce u životinjskom svetu.
Vilin konjic (Odonata) ubraja se među najstarije i najfascinantnije stanovnike naše planete. Ova bića lete Zemljom već više od 300 miliona godina, što bi značilo da su nadživela i dinosauruse.
Zahvaljujući izuzetnoj geografskoj raznolikosti, bogatstvu reka, jezera i gorskih potoka, naš region je pravi raj za ovu staru grupu insekata duguljastog tela i prozirnih krila. Izvanredni su letači koji love u vazduhu i u tome su vrlo uspešni. U svetu postoji oko 6 hiljada vrsta, a u Evropi oko 130 vrsta.
Dele se u dve grupe: sličnokrilci (Zygoptera) koji su manji, tanji, a krila drže uspravno u mirovanju (Modra konjska smrt) i nejednakokrilci (Anisoptera) koji su veći, deblji, a krila drže vodoravno i rašireno.
Poseban doživljaj je posmatrati ih u letu. Oni su apsolutni šampioni aerodinamike u svetu insekata. Svakim od svoja četiri krila mogu upravljati nezavisno, što im omogućava letenje prema napred, nazad, bočno, pa čak i dugotrajno lebdenje u vazduhu. Ta neverovatna okretnost im služi za lov.
Vilini konjici su veliki grabljivci, kako u odrasloj fazi, tako i dok su larve u vodi. Odrasle jedinke imaju velike složene oči pomoću kojih uočavaju plen na velikoj udaljenosti od čak 40 metara.
Kada krenu u lov, gotovo matematički preračunavaju gde će se plen nalaziti i presreću ga u letu. Stopa uspešnosti lova je velika što ih svrstava u najefikasnije lovce u životinjskom svetu.
Životni ciklus vilinog konjica neraskidivo spaja vodu i kopno. Veći deo svog života zapravo provedu pod vodom kao larve i u toj fazi su nemilosrdni lovci. Odrasla jedinka može da pojede stotine komaraca i na taj način zauzimaju prirodnu kontrolu štetočina.
Takođe, važan su deo lanca ishrane i bogat su izvor hrane za druge životinje: pticama u vazduhu, a ribama i žabama u vodi. Njihovo parenje jedno je od najprepoznatljivijih procesa, jer parovi tokom kopulacije formiraju karakterističan oblik srca.
Vilini konjici su izuzetno osetljivi na promene u svom staništu, pa njihove larve ne mogu preživeti u zagađenoj vodi. Ukoliko na nekom staništu naglo opadne njihov broj - to je jasan znak da je došlo do zagađenja vode (reke, jezera, močvare).
Izuzetno su važni za očuvanje ravnoteže u prirodi i služe kao ključni indikatori zdrave životne sredine. Obzirom da deo života provedu u vodi, a deo u vazduhu, odnosno na kopnu, njihova prisutnost ukazuje na stabilnu biosferu.
Foto prilog
Tagovi
Autorka