Zelena infrastruktura je mreža prirodnih ili polu prirodnih područja i zelenih prostora, koja pruža usluge ekosistema unutar urbanih delova i na taj način povećava kvalitet života.
Osim šuma i ruralnih područja, na klimatske promene značajno utiču i gradovi zbog saobraćaja, betonizacije i manjka zelenila.
Zato je važno da se promeni pristup ozelenjivanju površina na način da se daje prednost drveću nad travnatim površinama, da se poveća ukupna količina zelenih površina i uspostavi koncept "zelene infrastrukture", kao potrebnog modela urbanog šumarstva.
Zelena infrastruktura je mreža prirodnih ili polu prirodnih područja i zelenih prostora, koja pruža usluge ekosistema unutar urbanih delova i na taj način povećava kvalitet života. To mogu biti pravilno dizajnirani parkovi unutar gradova, zeleni zidovi koji štite od buke, čestica i gasova sa prometnih površina, vodeni elementi sa širim spektrom bioraznolikosti, zeleni krovovi, drveće za ptice, eko-mostovi iznad saobraćajnica, eko-kanali, urbani vrtovi.
Ti elementi u gradu, osim što značajno poboljšavaju zdravlje stanovnika, povećavaju kvalitet životne sredine i sredstvo su u borbi protiv klimatskih promena. Prema nalazima globalne studije, koju je provela konsultanska kuća "Fost&Sullivan, do 2025. godine u svetu će se razviti 26 megapolisa i 90 održivih pametnih gradova, a oko 50% od njih će se nalaziti se u Severnoj Americi i Evropi.
Upravo u megapolisima novost i zanimljivost jesu vertikalne šume, koje predstavljaju novi način ozelenjivanja gradskih sredina, te pomažu u smanjenju zagađenja od izduvnih gasova, pa stanovnicima život čine podnošljivijim. Prva takva vertikalna šuma, Bosco vertikale, nikla je u Milanu, a trenutno se slične "zelene građevine" grade i u Kini.
Dizajner je arhitekta Stefan Boeri (Stephan Boeri), koji tumači ovaj projekt kao "gradsko pošumljavanje, koje doprinosi obnovi okoline i urbane bioraznolikosti bez implikacija širenja grada na teritoriju".
Boeri tvrdi kako uključivanje stabala dodaje samo 5% troškova gradnje, pa je preko potreban odgovor na širenje modernog grada. U prvoj vertikalnoj šumi na svetu, visokoj 27 spratova, smešten je gotovo jedan hektar šumskih stabala, to jest neverovatnih 900 stabala, 5.000 grmova i 11.000 različitih biljaka.
Prekrivena biljnim životom, zgrada pomaže u balansiranju zagađenosti vazduha filtriranjem čestica prašine, koja je prisutna u svim gradovima, a poznato je da je Milano jedan od najzagađenijih gradova u Evropi.
Svaki stan ima balkon sa zasađenim stablima, koja odgovaraju svim vremenskim uslovima. Tokom leta, stabla pružaju prirodni hlad i filtriraju zagađenje, a zimi golo drveće bez lišća omogućava sunčevoj svetlost da prodire do stanova. Navodnjavanje biljaka vršiće se kroz otpadne vode, koje se nalaze u svim zgradama na svetu.
Nakon Milana, gradnja je započela i u Aziji. Tornjevi Nanjinga biće visoki 200 odnosno 109 metara, a po njima će se zasaditi više od 1.000 stabala i oko 2.500 grmova i 23 različitih domaćih vrsta. Važnost urbanih šuma sve se više uviđa, ali vrlo je važno sačuvati i one horizotalne.
Brojni gradovi sprovode projekte zaštite i očuvanja, kao i uređenja postojećih zelenih površina. Tokom 2015. godine Rovinj i Zadar u Hrvatskoj i Celje u Sloveniji sprovodili su projekt "Green4you - šume za gradove".
Autor: Irena Devčić
Foto: castenoid / Bigstockphoto