Pomaže kod brojnih tegoba, osvežavajuća je i ima antioksidativno delovanje. Prevelike količine mogu opteretiti organizam.
Divlja nana, Mentha longifolia, samonikla je višegodišnja biljka prepoznatljiva po intenzivnom mirisu i značajna po lekovitim osobinama. Raste najčešće uz potoke, na livadama, rubovima šuma i vlažnim staništima. Biljka raste od 40 do 70 cm. Listovi su duguljasti, baršunasti sivkasto-zeleni. Sitni ljubičasti cvetovi su skupljeni u klasastu cvat.
Koristi se za smirenje probavnih smetnji, pomaže kod grčeva, nadutosti i mučnine, opuštanje živaca - umiruje napetost stres i olakšava tegobe disajnih puteva kod simptoma prehlade i gripe. Deluje osvežavajuće i ublažava blage glavobolje, jer mentol daje osećaj hlađenja i može pomoći kod tenzione glavobolje. Ima antioksidativno delovanje.
Slobodanka Maleš rođena je na Poniru po dno planine Vlašić (BiH) koje je stanište mnogih lekovitih biljaka pa i takozvane metvice. Sakupljanje lekobilja u ovom kraju je bio dio tradicije i nužda kada se nije lečilo lekovima već isključivo čajevima lekovitog bija.
"Od svoje majke sam naučila kad i kako se sakupljaju određene biljke koje imaju lekovite osobine. A sad svoje znanje prenosim unučadima, kako živeti od prirode i u skladu sa prirodom. Važno je sakupljeno bilje pravilno i osušiti iseći na manje delove te prosušivati na zaklonjenom mestu, ne na direktnom suncu", kaže nam Slobodanka, navodeći kako ovaj kraj obiluje biljkama čiji su pojedini delovi lekoviti i odavnina se sakupljaju i suše.
Nana - čudesni narodni lek, ali omiljena i u salatama i kolačima
Poslednjih tridesetak godina ova ljubiteljka lekovitog, ali i ukrasnog bilja, živi u Kaću kraj Novog Sada gde u svom vrtu pored cveća uzgaja i pojedine lekovite vrste bilja, a među njima dominira pitoma nana, menta ili metvica, Menta piperita. Ali i dalje redovno obilazi svoj Ponir boraveći određeno vreme i sakupljajući lekobilje koje ne nalazi u vojvođanskoj ravnici.
Glavna razlika između pitome i divlje nane je u jačini mirisa, obliku lista i uzgoju. Pitoma je hibrid stvoren za intenzivnu aromu, dok je divlja nana samonikla biljka i raste slobodno u prirodi i karakteriše je blaži miris. Pitoma nana ima jak, oštar miris na mentol, a divlja ima blaži prirodniji miris.
Divlja nana ima duguljaste, svetle i često dlakave listove, a pitoma ima tamnije, jajaste listove s oštrim rubom.
Što se tiče sadržaja mentola divlja ima znatno manje mentola, a više drugih eteričnih ulja, a pitoma ima znatno viši postotak mentola. Divlja nana se lako širi i razmnožava semenom u prirodi, a pitoma retko donosi plod i seme jer je hibrid.
Stabljika pitome nane je često tamno-ljubičasta, a listovi su glatki na dodir. Raste uglavnom u vrtovima. Stabljika divlje nane je zelena i dlakava. Listovi su sivo-zeleni i baršunasti. Raste uz potoke i vlažne livade.
Prekomerna konzumacija čaja od nane (više od tri šolje dnevno) ili njenih koncentrovanih oblika može izazvati nuspojave poput: žgaravice, probavnih smetnji, grčeva u stomaku i drhtanja. Iako je nana lekovita, prevelike količine mentola i drugih eteričnih ulja mogu opteretiti organizam.
Priprema čaja
Ova lekovita biljka se uglavnom koristi kao čaj koji se priprema na uobičajen način, kao kod većine lekovitih biljaka: jednu do dve male kašike divlje nane preliti sa 200 do 250 ml vruće vode, ostaviti poklopljeno pet do 10 minuta. Čaj procediti i piti topao, čaj se nikada ne kuva kako bi se sačuvala eterična ulja, pije se 1 do 3 puta dnevno.
Glavne nuspojave prekomernog unosa:
Ko bi trebalo da potpuno izbegava nanu:
Tagovi
Autorka