Dok se kod nas hrizanteme najčešće nose na groblje, u svetu su one ukras, začin, lekovita biljka, pa čak i sastojak parfema.
Hrizanteme (Chrysanthemum) se kod nas i u državama srednje i istočne Evrope svake jeseni kupuju i nose na groblja. Zbog te ih činjenice, ljudi ih na tim prostorima doživljavaju kao cvet koji je isključivo u vezi sa prolaznošću života, tugom i smrti. Ipak, nije svugde tako.
U engleskim samoposlugama, uz bukete ruža i tulipana, tokom cele godine, mogu se kupiti i oni od hrizantema. I često ćete videti kako ih neko nosi ili kući ili u posetu prijateljima. Ovde se na hrizanteme gleda drugačije. Odnosno, daruju se u svečanim prilikama, kao i svaka druga vrsta cveća.
Baš suprotno od naših krajeva, u zemljama Dalekog istoka, smatraju se simbolom sreće. Pradomovina im je Kina. U osmom veku prenete su u Japan, a u Evropi su se pojavile u 17. veku i uglavnom bile žute boje. Zato im je švedski botaničar Karl fon Line (Karl Linnaeus) dao ime "zlatni cvet", spojivši dve grčke reči i to chyros što znači "zlatan" i reč anthemon koja znači "cvet". Otada je nastalo na hiljade hortikulturnih sorti i kultivara te biljke i danas je teško popisati sve njene oblike i boje.
Vratimo se njihovoj pradomovini Kini u kojoj su i simbol sunca, a nekada davno grad Ju-Xian je po njima dobio i ime. Osim što se i danas hrizanteme koriste kao ukras pri raznim svečanostima, Kinezi ih koriste i kao začin u pripremanju raznih čorbi i variva, na način da pri kraju kuvanja stavljaju hrizantemin cvet, zbog posebnog ljutkastog ukusa koji daje jelima. A da se u toj najmnogoljudnijoj zemlji sveta pije i čaj od hrizantema, ne treba niti napominjati.
Hrizantema se smatra i lekovitom biljkom, te se koristi pri lečenju i ublažavanju raznih zdravstvenih tegoba. Jer, stručnjaci su davno dokazali kako je ta biljka dobar izvor vitamina i minerala. U Južnoj Koreji proizvode alkoholno piće "gukhwaju", što zapravo predstavlja pirinčano vino aromatizovano cvetovima hrizanteme.
U Japanu je hrizantema carski simbol i samim time zovu je i glavnim cvetom te zemlje. Nalazi se tako i na pečatu japanske carske porodice. Oblik hrizanteme utisnut je u zlatnoj boji na korici i listovima japanskih pasoša, a može se videti i na novčanici od 50 japanskih jena.
U Kini i Japanu postoje brojni festivali posvećeni hrizantemama, na kojima umetnici od tih cvetova prave remek dela. Od ostalih zemalja sveta, jedan od poznatijih, svakog novembra se održava i u velikom botaničkom vrtu "Longwood Gardens", u američkoj saveznoj državi Pensilvaniji.
Hrizantema je i vrlo tražen sastojak parfemske industrije Vijetnama, a sve je više, kao mirisnu notu u svojim parfemima koriste i proizvođači na Zapadu.
Foto: lanlan / Pixabay
Autorka