Dve njive u ovom mestu nalaze se na pet metara razdaljine, ali su na različitoj nadmorskoj visini i imaju različitu strukturu zemljišta. Mali fenomen prepoznao je Novica Šutić, te na jednoj gaji mediteransku, a na drugoj kontinentalnu biljku.
Kada bi laike pitali gde je granica kontinentalne i mediteranske klime u Srbiji, oni bi iskustveno mogli da odgovore da je u selu Gornja Mutnica kod Paraćina.
Upravo na tom mestu, između Kučajskih planina i Rtnja, jedan proizvođač gaji jednu do druge, kontinentalnu i mediteransku kulturu. On je jedan od retkih koji je prepoznao i iskoristio ovaj "mali fenomen". Na jednoj njivi je matičnjak, koji važi za kontinentalnu biljku. A na drugoj, udaljenoj oko pet metara je smilje, biljka karakteristična za mediteransko podneblje.
Ove dve parcele imaju sasvim drugačiju strukturu zemljišta i nalaze se na različitim nadmorskim visinama. Međutim, i ta razlika je veoma mala. Novica Šutić, proizvođač lekovitog bilja i etarskih ulja, kaže da je razlika u nadmorskoj visini tek tri metra.
"Klimatolozi su ustanovili da se mediteranska klima povukla ka centru Evrope. Ako bismo tražili dokle je stigla, možda bi to moglo da bude na mojim parcelama. Njiva gde sam zasadio matičnjak je humusna i odgovara ovoj biljci. Samo nekoliko metara dalje, i na nešto većoj nadmorskoj visini, gajim smilje. Tu je krečnjačka zemlja, jako porozna i sa dosta kamena. Zašto je to tako, mogli bi da objasne veći stručnjaci od mene", kaže Šutić.
Ovaj proizvođač tvrdi da na ovom području ima čak sedam različitih struktura zemljišta koje daju mogućnost za gajenje više vrsta lekovitog bilja.
"Žargonski rečeno, ovo je ludo zemljište sa neograničenim potencijalima. To je izgleda specifičnost ovog područja da možete gajiti kulture različitog podneblja, tako blizu jedna druge. Moram reći da su stručnjaci iz oblasti poljoprivrede bili vrlo skeptični kada sam ih konsultovao za gajenje mediteranskih biljaka. Danas, odlično sarađujemo. Oni ovde dovode svoje studente ili rade doktorske disertacije. Ja sam laik što se tiče klimatologije, mašinac sam po struci. Međutim, rizikovao sam na osnovu informacija i svog instikta. Kada su me pitali gde sam video da se jedna do druge gaje kontinentalna i mediteranska biljka, odgovorio sam im - u svojoj glavi", kaže Šutić.
Pre 16 godina Šutić je počeo da se bavi skupljanjem divljorastuće flore, poput petoprtstice i sremuša. Krenuo je i sa destilacijom, odnosno proizvodnjom etarskih ulja koje izvozi u Ameriku i Evropu. Danas, u svom posedu ima 200 hektara pod lekovitim biljem, od čega je oko 60 odsto pod režimom organske proizvodnje. Lekovito bilje i gaji zbog proizvodnje etarskog ulja.
"U svojoj proizvodnji imam devet kultura. Osim matičnjaka i smilja, gajim i lavandu, žalfiju, vrijesak, dve vrste timijana. Spremam se da zasadim i rimsku kamilicu. Kupci iz Belgije su nas svrstali u kvalitetne dobavljače. Oni dalje ulja preprodaju farmaceutskim kompanijama i u kozmetičkoj industriji. Dobro se kotiramo ne samo po kvalitetu, već i po količini koju možemo da isporučimo", dodaje naš sagovornik, koji očekuje da će, ako sve bude teklo po njegovom planu, do 2020. godine moći da proizvodi 10 tona ulja koje će isporučivati inostranim kupcima. Tako će, prema sadašnjim procenama moći da zadovolji dve trećine potražnje.
Povezana biljna vrsta
Foto prilog
Tagovi
Autorka