Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Arbutus unedo
  • 13.06.2017. 16:15

Planika ili maginja - od čaja do rakije

Planika ili maginja (Arbutus unedo) je zimzeleni grm ili omanje stablo. Lišće se koristi za čaj i začin, a plodovi za med, brašno, ali i vino i rakiju.

Foto: Peter Mitchells / Bigstock
  • 10.415
  • 107
  • 0

Planika ili maginja (Arbutus unedo) je zimzeleni grm ili omanje stablo. Pripada potporodici Vaccionidae ili Arbutoidae, zavisno od autora, odnosno porodici Ericaceae. Naraste od 5 m do 10 m u visinu, retko i do 15 m.

Korenov sistem je razgranat, dobro prilagođen kamenitom terenu i stenama. Kora je ispucala i ljušti se u izduženim krpicama. U mladosti je svetle crveno-braon boje, a sa zrelošću dobija mat braon boju. Lišće je tamno zeleno, sjajno sa gornje strane, kožasto, dužine od 5 cm do 10 cm i širine od 2 cm do 3 cm.

Maginje sazrevaju u jesen

Planika cveta od oktobra do decembra. Cvetovi su u visećim grozdovima u kojima ih je od 10 do 30. Dvopolni su, beli, retko ljubičasti, a oprašuju ih pčelice.

Plodovi su bobe sa više semenki, obima od jednog do dva centimetra, površine prekrivene ušiljenim izraslinama, u unutrašnjosti mesnato brašnaste i sočne. U početku su žute, a kasnije svetlo crvene boje. Sazrevaju u jesen, ali druge godine. Zato se u isto vreme na granama mogu naći zreli plodovi i novi cvetovi, što je retkost u biljnom svetu. Semenke su sitne, izdužene i braon boje.

Rasprostiranje i stanište planike

Može se naći u zapadnoj, srednjoj i južnoj Evropi, severoistočnoj Africi, izuzev Egipta i Libije, na Kanarskim ostrvima i ponegde u zapadnoj Aziji. U Evropi predstavlja tipičnu mediteransku biljku. Preferira dobro drenirana tla, slabo do srednje vlažna.

Za razliku od drugih predstavnica porodice, odgovaraju joj bazična tla. Prirodno je prilagođena suvoj i toploj klimi. Ako raste u hladnijoj klimi, odgovara joj zavetrina, jer cveta kasno.

Hemijski sastav planike

Svi delovi sadrže etil galat, koji ima jako antioksidanto delovanje na bakteriju iz roda Mycobacterium. Plodovi sadrže oko 20% šećera i bogati su vitaminom C. Sasvim zreli plodovi sadrže dosta organskih kiselina, od kojih najviše jabučne, pektinskih materije i nešto alkohola, sirovo ulje, sirova vlakna i belančevine, dimetril sulfid, esencijalna ulja i minerale: kalijum, fosfor, kalcijum, natrijum, gvožđe. Ponegde je navedeno da u plodovima ima hidrokinola, heterozida arbutina, koji je nešto više zastupljen u lišću i dr. polifenolne spojeve. Kora, plodovi i lišće sadrže tanine.

Na grbu Madrida je prikazan medved koji se gosti plodovima planike, a tu sliku prikazuje i skulptura u središtu grada. Medvedi su u prirodi doista skloni jedenju plodova, koji ponekad duže ostanu na stablu i fermentiraju, pa se događa da se opiju.

Upotreba u lečenju

Koristi se kao antiseptik, astringent, sredstvo za dezinfekciju, tonik i kod reumatizma. Ne koristi se puno u službenoj medicini i zahteva detaljnije istraživanje. Pokazalo se da lišće, kora i koren imaju astringentski efekat na bubrege, a koriste se i u tretmanu cistitisa i uretritisa.

Lišće se pre upotrebe suši, a grgljanjem čaja ukljanjaju se iritacija i upala grla. Čaj se koristi i za tretiranje povećane prostate, hemeroida, mokraćnog mehura i mokraćnih kanala.

Druga upotreba

Plod je jestiv kada pocrveni, a ukus podseća na gorku karamelu. Može da se jede sirov ili kuvan. Od plodova se pravi med, karakterističnog, gorkog ukusa, a takođe i džemovi, želei i pekmezi. Najviše se koristi za pripremu alkoholnih pića kao što su vino, liker i rakija. Portugalci od plodova prave nacionalno alkoholno piće medronho. Plodovi se mogu samleti u brašno od kog se prave kolači, a suvi listovi se mogu koristiti kao začin.

Tekst: Marija Glavaš, Foto: Peter Mitchells / Bigstock

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

U ovoj bačvi nekada se čuvalo vino, a sada služi za ukras.