Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Muškatla
  • 02.07.2017. 15:30

Prepoznajte i sprečite rđu pelargonije

Rđa pelargonije (muškatle) javlja se tokom cele godine u zatvorenom prostoru, a tokom leta na pelargonijama koje se uzgajaju na otvorenom. Važna je preventiva, a mogu se koristiti mnogi prirodni preparati.

Foto: Pixabay/Hans
  • 7.063
  • 112
  • 0

Rđu pelargonije (muškatle) izaziva gljivica Puccinia pelargonii zonalis i isključivo je bolest pelargonije. Ova bolest je prvi put opisana u Južnoj Africi, zatim u Australiji. U Evropi se prvi put pojavila 1962. godine u Francuskoj. Danas je raširena po celom svetu.

Javlja se tоkom cele godine u zatvorenom prostoru, a tоkom leta na pelargonijama koje se uzgajaju na otvorenom. Rđa se češće javlja na pelargonijama sa vertikalnim rastom.

Biologija parazita

Gljivica izaziva infekciju na listovima i stablu. Razmnožava se uredosporama, koje na zaraženom lišću mogu preživeti i do tri meseca. Spore se raznose vetrom i vodom. Optimalni uslovi klijanja spora su temperatura vazduha između 11°C i 23°C i intenzivna osvetljenost tokom tri sata.

Da bi došlo do infekcije, neophodno je da je list vlažan u periodu od osam sati ili da je vlažnost vazduha vrlo visoka. Ovakvi uslovi se lako ostvaruju u zatvorenom prostoru. Na otvorenom se javlja tokom kišnog razdoblja ili u uslovima intenzivnog zalivanja.

Spore klijaju na listu, prodiru u tkivo lista pomoću haustorija. Od infekcije do formiranja novih uredosorusa potrebno je 20 dana pri optimalnoj temperaturi. Na temperaturama iznad 30°C razvoj gljivice prestaje.

Simptomi bolesti

Rđa pelargonije ne izaziva propadanje biljke domaćina, ali umanjuje njegovu estetsku i komercijalnu vrednost. Bolest umanjuje životnu vitalnost biljke i utiče negativno na formiranje cvetova - smanjuje se broj formiranih cvetova.

Prvi simptomi bolesti najčešće prođu nezapaženo. Na naličju listova pojavljuju se male žućkaste pege dimenzija 0,5 mm. U povoljnim uslovima pege se uvećavaju i nakon 10 do 15 dana kada postaju jasno vidljive sa gornje strane lista.

Na naličju lista formiraju se crveno-smeđi uredosorusi u vidu koncentričnih krugova. Zaraženi listovi postaju žuti, suše se i otpadaju. U slučaju da su zaražene reznice ili mlade biljke, može doći do njihovog propadanja.

Mere suzbijanja

U suzbijanju ove bolesti prednost je potrebno dati preventivnim merama. Regulišite zalivanje i smanjite vlažnost vazduha, posebno u zatvorenom prostoru.

Na reznicama gljivica može biti prisutna, ali da ne dolazi do pojave simptoma. To predstavlja veliku opasnost u uzgajanju pelargonija. Neophodno je dobro proveriti zdravstveno stanje biljaka sa kojih se uzimaju reznice.

Termoterapijom se mogu uništiti micelijum i uredospore u reznicama. Reznice se izlažu temperaturi od 38°C u trajanju od 48 sati ili 34°C u razdoblju od četiri dana. Za to vreme je neophodno osigurati visoku vlažnost vazduha.

Redovno vršiti pregled biljaka i uklanjati zaražene listove ili biljke, zavisno od jačine pojave simptoma.

Na biljkama bolest može biti prisutna dve do tri nedelje pre pojave simptoma. Zbog toga je prilikom kupovine novih biljaka pelargonije dobro da ih tokom ovog razdoblja čuvate odvojeno od biljaka koje već imate.

Prilikom zalijevanja nemojte kvasiti listove vodom. Ne sadite biljke pregusto. U zatvorenom prostoru vršite redovno provetravanje.

Suzbijanje rđe

Za suzbijanje rđe pelargonije mogu se koristiti mnogi prirodni preparati: od belog luka, rena, rastavića.

Preparat od rastavića

Za pripremanje preparata potrebno je 1kg svežeg rastavića i 10l vode. Rastavić se potopi u vodu tokom 24 sata, a nakon toga se kuva u trajanju od pola sata. Ova tekućina se ohladi i razblaži s vodom u razmeri 1:5 i spremna je za primenu.

Gotov preparat se može koristiti u kombinaciji sa preparatom od koprive u odnosu 1:1. Ova smesa ne samo što će zaštiti vaše pelargonije, već će delovati i kao đubrivo.

Foto: Pixabay/Hans


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da ne znam bolje, rekla bih da želi nešto da mi poruči....:P