Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Božur
  • 26.06.2017. 18:00

Raskošni božur - ukras svakog dvorišta

Božur se javlja u nekoliko boja, a može biti žbunast ili drvenast. Sadi se tokom jeseni i proleća. Grm starijeg božura može da prekrije i 1m² površine.

Foto: petrafaltermaier / Pixabay
  • 10.115
  • 81
  • 1

U svetu postoji preko 3.000 različitih božura. Mogu biti jednobojni ili u kombinaciji boja, a razlike su i u veličini cveta, nizu latica. Pripadaju rodu Paeonia.

To su trajnice, koje rastu u prirodi u Evropi, Aziji i Severnoj Americi. Smatra se da potiču iz Kine.

Kako izgleda božur?

Najčešće su žbunasti, ali mogu biti i drvenasti. Na istom mestu mogu ostati duži niz godina. Kod nas se najčešće uzgajaju u formi žbuna, koji dostiže visinu od 80 cm do 100 cm. Koren božura prodire u tlo od 60 cm do 90 cm. Listovi su naizmenično raspoređeni. Cvetovi mogu biti obima od 12 cm do 17 cm, sa jednim redom latica, polupuni i puni, koji izgledom podsećaju na ruže.

Boja cvetova može biti različita: bela, crvena, žuta, ljubičasta, roza, boja pudera. Cveta u periodu april-maj. Period cvetanja božura ne traje dugo, ali se može produžiti sadnjom različitih kultivara. Grm starijeg božura može prekriti i 1m² površine.

Razmnožavanje božura

Božur je najbolje razmnožiti deljenjem korena. To se radi tokom jeseni. Koren se izvadi iz zemlje, opere i pažljivo nožem razdeli. Pri tom procesu treba obratiti pažnju da svaki deo ima tri vegetaciona vrha. Samo tako ćemo osigurati da božur lepo cveta. Ukoliko razdeljeni deo ima samo jedan vegetacioni vrh, cvetaće tek nakon nekoliko godina. Božur se može posaditi i tokom proleća. Tada se sade božuri iz saksija, koje smo tokom jeseni razdelili.

Nakon precvetavanja se mogu uzeti reznice iz kojih ćemo dobiti nove biljke. Kod drvenastih sorti, kalemljene se obavlja tokom avgusta. Ovakvi načini razmnožavanja osiguravaju dalje uzgajanje idetičnog kultivara tj. sorte.

Božur se može razmnožiti iz semena, ali tada dobijamo novu sortu, koja će cvetati nakon pet godina od setve. Ona se obavlja tokom avgusta, a božur niče tokom proleća.

Sadnja božura

Sadnja se obavlja u rupe koje se iskopaju sedam dana ranije. Dimenzije sadne rupe su 60x60x60 cm. Na dno rupe staviti sloj šljunka, peska ili polomljene cigle, kao drenažni sloj. Razmak sadnje je 70 cm do 90 cm, zavisno od sorte.

Božuri vole sunce i traže najmanje pet sati osunčanosti, da bi cvetali. Prija im zemljište neutralne rekacije ph 6 do 6,6. Imajte na umu da božur ne voli preduboku sadnju. Vegetacioni vrh korena treba da je 3 cm do 4 cm ispod površine zemljišta.

Kod sadnje u proleće, saksiju sa božurom držati kraće vreme u hladnijem prostoru sa slabijim osvetljenjem. Krajem aprila ili početkom maja, u zavisnosti od vremenskih prilika, božur presaditi na stalno mesto. Čak i kad se sadnja dobro obavi, treba da prođu dve do tri godine da se božur dobro ukoreni da bi cvetao.

Negovanje božura

Božur treba redovno đubriti i umereno zalivati. Ne voli kišu i suviše vlažan supstrat. Nakon precvetavanja ukloniti sve osušene delove, kako ne bi došlo do akumuliranja prouzrokovača oboljenja i štetočina. Božur koji prezimljava može se posuti šakom kvalitetnog pepela od drveta.

U prvoj godini nakon sadnje treba ukloniti sve cvetne pupoljke, koji se pojave, kako bi se biljka što bolje razvila i ukorenila. U drugoj godini odstranjuju se svi postrani pupoljci i ostavlja jedan do dva pupoljka na biljci, koji će cvetati. U trećoj godini se bočni pupoljci odstranjuju, ali se ostavlja veći broj pupoljaka po biljci. Manji broj pupoljaka znači da će biljka imati krupnije cvetove. U periodu cvetanja redovno uklanjati ocvale cvetove.

Tokom vegetacije božur treba umereno zalivati, ali ne preterivati. Tokom kišnih leta, podložan je bolestima. Već nakon topljenja snega u proleće božur treba pođubriti.

Bolesti i štetočine božura

Od oboljenja na božuru se javljaju trulež i uvenuće. Pojava ovih oboljenja se intenzivira kada je zemljište previše vlažno i u kišnom periodu. Ova oboljenja izazivaju gljivice iz rodova Botrytis i Verticilium.

Gljivica čađavica se često naseljava na božuru, jer u pazušcima listova i na cvetovima božur izlučuje mednu rosu, koja predstavlja idealnu sredinu za razvoj gljivice.

Od štetočina božur često naseljavaju lisne vaši, grinje, dok koren napdaju nematode. Dlakava buba ili dlakavi ružičar je još jedna štetočina, koja pričinjava štete i uništava cvetove božura.

Foto: petrafaltermaier / Pixabay


Autorka

Ranka Vojnović

Više [+]

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrtarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

"Vode Vojvodine" su zaračunale prvi kvartal naplate naknade za odvodnjavanje za 2024. godinu, javljaju nam čitaoci Agrokluba. Prema Zakonu donetim još u novembru, ova naknada je za 2023. umanjena 50 odsto, a ukida se od ove godine. Zato su... Više [+]