Pretraživanje tekstova
Ima gustu krošnju koja skriva od neželjenih pogleda. Koje su tri najvažnije karakteristike lejlandskog čempresa i kako ga posaditi?
Jedna od najpopularnijih vrsta zimzelenih četinara koji se koriste za podizanje živih ograda godinama je bila tuja. Ali, velike suše, vrlo visoke temperautre sa jedne i prevelike vlaga sa druge strane dovode do propadanja ovih stabala koja najbolje uspevaju na dubokim i kvalitetnim, dobro dreniranim zemljištima.
U slučaju da se upravo to desilo sa stabilma tuje na vašoj okućnici, možete ih zameniti lejlandskim čempresom (Cupressus leylandii) koji je takođe vrlo lepa i atraktivna zimzelena biljka. Ali, u odnosu na tuju je puno otporniji i manje zahtevan.
Poznat je po svom brzom rastu, na godinu raste metar, čak i 1,5 m. Može narasti do 15 pa čak i 30 metara u visinu te tri do šest metara u širinu, zavisno od uslova i brizi. To ga čini popularnim izborom za brzo formiranje živica što morate imati stalno na umu i redovno ga orezivati.
Osim po visini, poznat je i po gustoći krošnje što je vrlo efikasna ako želite gustu živu ogradu koja će sakriti vaš privatan prostor od neželjenih pogleda.
Smatra se otpornim na sušu i visoke temperature, ali i minuse, čak do -30°C. Preferira sunčana ili polusunčana mesta i dobro drenirana zemljišta, ali prilagodiće se različtim tipovima i senovitim mestima. Dobro reaguje i na zagađenja u urbanim prostorima.
Sadi se na razmak od 60 do 100 cm u rupu koja je dvostruko veća od korenovog sistema stabla. Prilikom sadnje pazite da korenov vrat bude malo iznad razine zemljišta, kao i kod sadnje drugih stabala.
U rupu sipajte vodu, stavite sadnicu i zatrpajte zemljom te je dobro nabijte oko korena kako biste uklonili vazdušne džepove. Nakon toga ga dobro zalijte kako bi se što bolje ukorenio. Redovno ga zalivajte tokom prvih nekoliko nedelja nakon sadnje, a možete dodati i sloj malča.
Lejlandski čempres formiramo jedanko kao i ostale slične vrste - orezivanjem bočnih izdanaka, prema željenom obliku i veličini. Izbegavajte prekomerno orezivanje koje će dovesti do golog ili neravnomerno oblikovanog stabla, a onda i do neželjenih pogleda.
Tagovi
Lejlandski čempres Živa ograda Živica Čempres Otporni čempres Sadnja Karakteristike Umesto tuje
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.