Idealno je vreme za sadnju novih listopadnih grmova jer biljke imaju dovoljno vremena razviti snažan korenski sistem pre nego što nastupi duboko zimsko mirovanje. Pročitajte koje još poslove obaviti
Stranice o baštovanstvu na društvenim mrežama često su neiscrpan izvor ideja o tome šta uzgajati u bašti, kako je ukrasiti, koje poslove obaviti i kako pripremiti zimnicu. Međutim, one su istovremeno i mesta na kojima se šire pogrešne informacije o biljnim vrstama, insektima, ali i aktivnostima kao što je orezivanje.
Zabolela me je duša ove nedelje kada sam u jednoj takvoj Fejsbuk grupi ugledala žbun ruzmarina orezan do gole osnove, u obliku lopte, sa jedva nekoliko preostalih zelenih listića.
Žena je objavila fotografiju i pitala šta mislimo, da li će se oporaviti i na proleće ponovo zazeleneti. U komentarima su se pojavili oprečni saveti. Javljali su se oni koji znaju da se ruzmarin u ovo doba godine ne orezuje, već da treba sačekati proleće, ali i oni koji tvrde da je upravo tako trebalo da postupi, uz dodatnu prihranu i zalivanje jer, kako kažu, ruzmarin voli vodu.
Bojim se da će vlasnica ovog žbuna na teži način naučiti da je pogrešila jer se ruzmarin ne orezuje u jesen, već u proleće, nakon što prođe opasnost od mraza.
Kada i kako obaviti jesenje orezivanje lavande, žalfije, ruzmarina?
Za razliku od začinskog i mediteranskog bilja, određene vrste ukrasnog žbunja u jesen je poželjno ne samo orezivati već i saditi, presađivati i razmnožavati.
Evo koje poslove treba obaviti sada, a šta je bolje u potpunosti izbegavati i ostaviti za toplije prolećne dane.
Ovo je idealno vreme za sadnju novih listopadnih žbunova jer biljke imaju dovoljno vremena da razviju snažan korenov sistem pre nego što nastupi duboko zimsko mirovanje.
U ovom periodu odlično se primaju žbunovi kao što su jorgovan, žutika, forzicija, ukrasni šipak, lovorvišnja, vatreni trn, ligustrum, japanska dunja, vajgela i mahonija, kao i smrče i tuje.
Sadnju obavite po suvom i mirnom vremenu, po mogućnosti kada zemljište nije previše vlažno. Iskopajte rupu koja je dvostruko šira od korenove bale, na dno stavite malo zrelog komposta, a zatim postavite biljku na istu dubinu na kojoj je rasla u saksiji ili rasadniku. Dobro zatrpajte rupu, lagano utabajte zemljište i obilno zalijte kako bi se zemlja slegla oko korena.
Ako ste tokom sezone primetili da je neki žbun previše u senci ili da je izložen prejakom suncu, oktobar je idealan trenutak da ispravite tu grešku.
Presaditi se mogu mlađi i srednje veliki listopadni žbunovi. Izbegavajte premeštanje velikih, starih primeraka jer bi njihov korenov sistem mogao da pretrpi veliki šok.
Prilikom premeštanja nastojte da iskopate žbun u krugu koji obuhvata što veći korenov busen, kako se zemlja oko korena ne bi raspala. Pažljivo ga prenesite na novo, unapred pripremljeno i nađubreno mesto i obavezno obilno zalijte.
Oktobar je pogodan i za besplatno proširivanje bašte metodom drvenastih reznica, koja je odlična za hortenzije, vajgele, jasmin, japanske spireje i forzicije.
Sa odabranih zdravih žbunova oštrim i dezinfikovanim makazama odrežite odrvenele izbojke iz tekuće godine, dužine oko 15 centimetara. Reznice zabodite direktno u baštensku leju na otvorenom, zaštićenu od vetra, ili u posude napunjene mešavinom peska i treseta. Tokom zime razvijaće koren, a na proleće će početi da rastu.
Iako su mnogi žbunovi otporni, pojedine vrste zahtevaju više pažnje pred dolazak hladnijih meseci.
Oko osnove mlađih ili tek presađenih žbunova rasporedite debeo sloj malča. To mogu biti suvo lišće, kompost, slama ili usitnjena kora drveća, koji će pomoći da se koren zaštiti od prvih mrazeva.
Oktobar u bašti: Šta sada sejati, saditi i pripremiti za zimu?
Osetljive žbunove poput šimšira, tuja ili specifičnih stubastih formi žbunja lagano povežite debljim kanapom, spiralno od dna prema vrhu, kako se grane ne bi raširile ili polomile pod težinom vlažnog zimskog snega.
Za razliku od povremenog uklanjanja bolesnih ili suvih grana, nikako nemojte obavljati glavno, drastično orezivanje većine ukrasnih žbunova u oktobru. Sveži rezovi u jesen podstiču biljku na razvoj novih izdanaka, koje će prve niske temperature i mraz uništiti, dok otvorene rane postaju ulazna mesta za bolesti.
Žbunovi poput forzicije, ukrasne trešnje ili dunjarice već su tokom leta i rane jeseni formirali cvetne pupoljke za narednu godinu. Ako ih sada orežete, sledećeg proleća ostaćete bez cvetova.
Njihovo se glavno orezivanje uvek obavlja nakon cvetanja u proleće.
Rezidba u martu: Koje grmove orezati sada, a koje tek nakon cvetanja?
Podsticanje rasta žbunova đubrivima bogatim azotom u jesen nije dobra odluka. Azot podstiče bujan rast zelenih delova biljke, a jesen je vreme kada se biljka postepeno priprema za zimsko mirovanje i sazrevanje drveta. Prihranu ostavite isključivo za proleće.
Iako novoposađene žbunove treba zaliti prilikom sadnje, sa padom temperature i pojavom jesenjih kiša zalivanje treba znatno smanjiti. Prekomerna vlaga u kombinaciji sa niskim temperaturama i hladnim noćima može da izazove truljenje osetljivog korena.
Tagovi
Autorka