Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Šimšir
  • 16.11.2017. 12:15

Uz sadnice iz uvoza stigao i šimširov plamenac

Gotovo da nema dvorišta ili javne zelene površine, a da šimšir nije zastupljen kao biljka koja ne zahteva posebne mere zaštite od štetnih organizama. Poslednjih godina sve češće zasade šimšira napada šimširov plamenac, invazivna vrsta poreklom sa prostora Kine, Koreje i Japana. Stručnjaci Šumarskog fakulteta u Beogradu tvrde da je ova štetočina u našu zemlju dospela uvozom sadnica.

Foto: PSS Zrenjanin
  • 1.022
  • 46
  • 0

Uprava za zaštitu bilja Ministarstva poljoprivrede donela je 2015. godine odluku da vrši poseban nadzor, između ostalog, i nad šimširovim plamencem. Reč je o štetočini šimšira, kako u Evropi, tako i kod nas.

U prvim istraživanjima kod nas, urađenim 2014. godine, ustanovljeno je da se on hrani, osim šimšira, i kurikom, koja je njegova biljka domaćin u Aziji. Tamo se može naći i na raličitim vrstama božikovine.

"Božikovina kod nas raste u prirodnim bukovim šumama. Zajednice božikovine i bukove šume su zakonom zaštitćene. Čuvajući šimšir, koji kod nas nije autohtona vrsta, čuvamo prirodna dobra. Reč je o invenzivnoj štetočini. To znači da se brzo razvija i da ima veliki potencijal razmnožavanja. U našim uslovima ima najmanje tri generacije, te se stalno mora biti na oprezu. Odgovarajuće mere zaštite uklapaju se u integralni koncept. Neophodni su redovni pregledi jednom nedeljno od marta, pa sve do oktobra", objašnjava prof. Milka Glavendekić sa Šumarskog fakulteta u Beogradu, Odseka za pejzažnu arhitekturu i hortikulturu .

Orezati, ukloniti i spaliti izgriženo lišće

Zbog promenljivih vremenskih uslova prošle i pretprošle godine na našim prostorima, prve larve počele su da se hrane krajem marta. Ova štetočina prezimljava u stadijumu gusenice, koje napuštaju svoja zimska skloništa i s proleća počinju da se hrane lišćem, pričinjavajući štetu.

Šimširov plamenac hrani se lišćem

"Ove godine prve štete su uočene već 8. marta, a to je dve nedelje pre nego predhodnih godina. Upravo zbog toga su važni redovni pregledi. Čim se uoče prvi tragovi paučine i delimično izgriženo lišće, neophodno je orezati inficirande delove, ukloniti ih i spaliti. Nikako ih ne treba ostavljati na deponiji, jer štetočina može da se rašiti i prenese na drugo mesto. Obavezno je uništiti šimširov plamenac. Kod žive ograde potrebno je sačuvati oblik, odnosno njenu formu, a orezivati samo delove koji su inficirani. U odnosu na stepen inficiranosti i brojnosti štetočine, donosi se odluka da li primenjivati hemijske mere. Veoma često to je neophodno kod ove vrste", ističe naša sagovornica.

U Srbiji za sada ne postoji ni jedan registrovani preparat za suzbijanja šimširovog plamenca. To nije dobro jer se koriste hemijski preparati bez provere i kontole. Rizik je posebno velik kada se tretiranje radi u vrtovima u kojima se kreću deca, odrasli i kućni ljubimci.

Veliki rizici prilikom uvoza

Kada se govori o stranim vrstama štetočina, mora se istaći da su rizici izuzetno veliki. Poznato je da ukrasne biljke sa sobom redovno donose i svoje neprijatelje, te se o tome mora jako voditi računa. Odgovornost je na uvoznicima, ali i na fitosanitarnoj inspekciji. Ako neko zakaže u tom lancu, kupac je uvek taj koji snosi posledice. Šimširov plamenac u Evropi se pojavio pre desetak godina kada su iz Kine uvezene sadnice, a sa njima je stigla i ova štetočina.

"Ova štetočina prvi put je primećena na delovima terena nakon što su dva rasadnika uvozila sadnice iz Italije i Hrvatske. Tako da se sa sigurnošću može reći da je šimširov plamenac donet sa sadnim materijalom. Treba reći i da se ova štetočina može širiti i aktivnim letom, jer je leptir dobar letač i može da preleti 10 kilometara", objasnila je Glavendekić.

Šimširov plamenac može biti i slepi putnik. Može ući u prevozna sredstva ili se preneti sa nekim drugim materijalom.

Foto: PSS Zrenjanin


Tagovi

Milka Glavendekić Božikovina Kurika Šimširov plamenac


Autorka

Jasna Bajšanski

Više [+]

Jasna Bajšanski, Zrenjanin