Pretraživanje tekstova
U Španiji, Francuskoj, Italiji grožđe je spremno za berbu, a dnevne temperature su i dalje visoke.
Berba grožđa u nekim delovima Španije je već počela, i to tri nedelje ranije od uobičajene. Grožđe je zrelo, nema se šta čekati, a dnevne temperature i dalje su visoke, neizdržive do te mere da su vinogradari odlučili da ovaj posao obavljaju - noću.
U vinogradima vinarije Andres Morate koja je smeštena u blizini Madrida, u samom srcu Španije, radnici beru grozdove sa čeonim lampama, poput rudara.
Na ovu su odluku vinogradare primorale previsoke letnje temperature i suša, piše Reuters.
Tamo, inače, sa tim poslom započinju sredinom septembra, ali ove su ga godine započeli već 24. avgusta. Vlasnik kaže kako se rokovi već godinama pomiču.
Vruće i sušno leto primoralo i francuske vinogradare na raniju berbu. Ona je takođe, umesto u septembru započela već ovoga meseca, posebno sorti od kojih se proizvodi šampanjac.
Jer, važno je grožđe ubrati pre nego što postane prezrelo i sa previše šećera.
"Mislim da smo na prekretnici", izjavio je za rte.ie Čarls Filipont, upravnik porodične vinarije koja proizvodi nekoliko stotina hiljada boca vina godišnje.
"Do sada je globalno zagrevanje pomagalo jer smo mogli da beremo u dobrim vremenskim uslovima bez kiše ili hladnoće, sa dobrom zrelošću i malo truleži", komentarisao je prisetivši se prošle godine kada su prvo mraz, a onda plesan opustošili vinograde.
Ipak, pri ovakvim vremenskim uslovima, dolazi do prezrevanja. To će primorati vinogradare i vinare na drugačije pristupe, od ranije berbe, preko načina proizvodnje vina ili pak uzgoja novih sorti.
U Italiji pak nemaju tako dobre prognoze. WineNews piše da bi u pokrajini Breša, na severu zemlje zbog suše moglo doći do pada prinosa između 10 i 20 odsto. Ovogodišnju berbu zbog nezapamćenih kako dnevnih tako i noćnih temperatura kao i ekstremne suše koja tamo traje od februara, već sada nazivaju jedinstvenom.
U drugim delovima zemlje nije tako dramatično, ali u mnogim je zasadima branje grožđa već započelo.
Tagovi
Berba grožđa Rana berba Francuska Berba noću
Autorka
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
KAKO POSADITI ORAH ? Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini. I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava doma... Više [+]
KAKO POSADITI ORAH ?
Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.
I pored povoljnih zemljišnih uslova proizvodnja oraha u našoj zemlji ne zadovoljava domaće potrebe. Klimatski uslovi jesu ograničavajući faktor, naročito pozni prolećni mrazevi, ali to možemo umanjiti dobrim izborom položaja. Uvoz nije opravdan, jer postoje velike mogućnosti za povećanje proizvodnje.
Dobar izbor položaja
Prilikom podizanja plantaže oraha posebnu pažnju treba posvetiti izboru mesta, odnosno ekspoziciji. Orah treba gajiti na položajima koji su u toku celog dana izloženi suncu. Može da uspeva do 600, čak i više metara nadmorske visine, a optimalna je 400. Na većim nadmorskim visinama i u hladnijim predelima i treba ga saditi na južnim, jugoistočnim i istočnim položajima.
Neophodno je pre podizanja voćnjaka u nekom kraju dobro upoznati klimu. Ako klimatski uslovi ne odgovaraju pojedinim sortama oraha, nastupaju velike promene u trajanju i toku faza vegetacije, što se odražava na prinos i kvalitet plodova.
Kada je u pitanju zemljište prednost treba dati dubokim, rastresitim, umerene vlažnosti, neutralne ili slabo alkalne reakcije - (pH 7-7,5). Može se saditi i na peskovitim i kamenitim, ali pod uslovom da su dovoljno duboka i propustljiva i da se pravilno đubre.
Mesta u kojima bi moglo doći do zadržavanja površinskih voda i zabarivanja treba poravnati ili postaviti drenaže. Preporučuje se i podrivanje zemljišta na 70 do 80 centimetara. Posle ovakve obrade treba rasturiti organsko i mineralno đubrivo, a potom ih uneti u zemljište oranjem na oko 50 centimetara.
Jamići za sadnju se kopaju pomoću traktorskih burgija na dubinu od 50 centimetara i isto tolikog prečnika. One moraju biti većih dimenzija ukoliko će se u njih dodavati đubriva. Za pojedinačne voćke, drvorede, pošumljavanje, okućničko gajenje i na manjim površinama, odnosno sadnju na nepripremljenom zemljištu, prečnik jame treba da bude 100, a dubina 50-60 centimetara, da bi se stimulisao rast korena u širinu.
Radi povećanja ekonomičnosti proizvodnje u zasadima oraha mogu da se sade međukulture poput kajsije i breskve. Ako je međukultura kajsija dužina redova, odnosno parcele treba da bude 200, a širina 300-400 metara. Poželjno je da njihov pravac bude sever-jug, što je pogodno ako se kao međukultura gaji i neka druga špalirska voćna vrsta. Ako se orah gaji u čistoj kulturi i sadi se u temena jednakostraničnog trougla, a formira kotlasta kruna, što je najčešći slučaj, pravac redova nema značaja i određuje se samo na osnovu konfiguracije terena. Međutim, ukoliko se gaji u kvadratnom rasporedu, dobar razmak za kalemljeni orah iznosi 9 x 9 m, a obrada je u oba pravca.
Za podizanje zasada oraha najčešće se koriste kalemljene sadnice visine 190 do 200 centimetara, s korenom od tri do pet žila. Prvi rod one daju u drugoj ili trećoj godini.
Sadnja oprašivača
Rastojanje između sadnica zavisi od plodnosti zemljišta, predviđene agrotehnike, bujnosti sorte i podloge... Za dobar rod oraha u zasadu mora biti dovoljno oprašivača koji su pravilno raspoređeni. Obično se sade jedna ili dve glavne sorte i dve, a bolje je da budu tri sorte oprašivača, pod uslovom da se radi o združenom zasadu oraha i kajsije ili breskve. U protivnom dovoljna je jedna glavna sorta i dva oprašivača.
Prilikom izbora sorti oprašivača mora se voditi računa da kvalitetan polen bude obezbeđen u toku celog perioda cvetanja glavnih sorti.
Neke od značajnijih sorata oraha za našu zemlju su: Tisa, Šejnovo, Srem, Šampion, Rasna, Gajzenhajm 139 i Jupiter.
Stanko Nekić, dipl. ing. agronomije
Rezime: Za podizanje zasada oraha (Juglans regia L.) najčešće se koriste kalemljene sadnice koje prvi rod daju u drugoj ili trećoj godini.