Naradžasto vino se dobija produženom maceracijom - od nekoliko dana do čak pola godine. To im daje vrhunsku sposobnost samozaštite, pa im je potrebna tek mala količina sumpora da bi ostala stabilna.
Narandžasto vino? Zvuči vam kao još jedna, nepotrebna novotarija u svetu vinskih ukusa? Iznenadićete se, ali upravo je narandžasta boja vina - boja, koja se dobija tradicionalnim postupkom.
Izraz "narandžasto vino" je anglosaksonskog porekla, a odnosi se na grupu vina od belog grožđa koje je macerirano, odnosno duže vremena je ostalo u dodiru sa kožicama bobice. Podsetimo, taj postupak inače se koristi za proizvodnju crnog vina.
Na taj način se više pigmenta i tanina izvlači iz grožđa i tako vinu daje boja starog zlata ili čak ćilibara. Paleta ukusa narandžastog vina je široka. Prvenstveno se ističe tanin, primarna aroma grožđa, a onda i sveže voće sa izraženim biljnim notama.
Dakle, narandžasto vino se dobija produženom maceracijom - od nekoliko dana do čak pola godine, a to zavisi od vrste grožđa koja se koristi, do želje i afiniteta samih vinara. Maceracija do pola godine se obično koristi u Gruziji, gde se ona vrši u glinenim amforama - kvevrijima.
U samom postupku maceracije događa se spontana fermentacija, bez dodavanja vina, bez hlađenja u fermentacijskoj i fazi starenja u drvenim buradima. Ovaj proces proizvodnje im daje vrhunsku sposobnost samozaštite, pa im je potrebna tek mala količina sumpora, da bi ostala stabilna.
Prema tome, može se zaključiti kako su proizvođači narandžastih vina čuvari biološki zdravog krajolika, ali i tradicije.
Kolevka narandžastih vina je Gruzija. Kako je već spomenuto, tamo vino fermentira u kvevrijima, glinenim amforama zakopanim u zemlju. Takvo vino ostaje u dodiru sa kožicama grožđa i nakon fermentacije.
Narandžasta vina danas se najviše proizvode na severnom Jadranu, odnosno u Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, gde proizvođači kombinuju tradicionalne postupke, ali i nove spoznaje. Proizvodnja se proširila i na srednju i zapadnu Evropu, odnosno na Nemačku, Francusku, Španisju, Mađarsku i Srbiju, ali i na Novi Zeland i SAD.
Ovo vino dolazi uglavnom iz malih ili srednjih porodičnih gazdinstava, gde beskompromisni vinari ulažu puno ručnog rada, marljivosti i pažnje u svakoj fazi proizvodnje. Zbog toga svako narandžasto vino ima karakter i crtu ličnosti svog kreatora.
Ova vina se najbolje slažu sa tradicionalnom hranom podneblja iz kojeg dolazi i samo vino. U svakom slučaju, nećete se prevariti ako se ponašate kao da se radi o crvenim vinima i ako ga poslužite uz jela od ribe.
Foto: cwwc / Bigstock
Autorka