Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Domaća vinska scena
  • 18.02.2018. 12:00

Uvozimo tri puta više vina nego što izvozimo

Opada izvoz našeg vina, a razloge treba tražiti u, ipak, skromnim površinama pod vinovom lozom, velikoj konkurenciji na međunarodnom tržištu i velikom udelu proizvodnje stonih vina.

  • 629
  • 79
  • 0

Došao nam je i prošao Sveti Trifun. Osveštana je vinovu loza. Vinogradari su na prigodnim druženjima, ponudili na degustaciju lanjsko vino. Pojelo se, popilo i proveselilo. Ovi dani su prava prilika i za analizu gde se nalazi i kako trenutno stoji naš vinogradarsko-vinarski sektor. Sagovornik na ovu temu je profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu Branislav Vlahović, koji je i autor udžbenika "Savremeni trendovi na tržištu vina". 

Opada izvoz vina

Vlahović kaže da sa 25.000 hektara, koliko imamo pod vinovom lozom, 90% vina koje proizvedemo čini stono vino, a tek 10% kvalitetno vino sa geografskom poreklom. U proizvodnji dominira belo vino sa 60%, bezmalo 40% čine crvena vina i tek nekoliko procenata čine rozei. Dodaje da imamo negativne trendove u izvozu:

Branislav Vlahović
Vlahović: 90% vina koje proizvedemo čini stono vino, a tek 10% kvalitetno vino


"Vidljiv je trend opadanja izvoza vina. Pre nekoliko godina izvozili smo 15-18 miliona litara vina. U 2016. godini, za koju imamo poslednje podatke, taj izvoz pada na devet miliona litara, od kojih smo prihodovali 16 miliona dolara. Imamo porast uvoza vina. Uvoz je iznosio 30 miliona litara, za kojih izdvajamo oko 30 miliona dolara".

Najviše vina izvozimo u Rusiju i Bosnu i Hercegovinu, a nešto manje u Češku, Crnu Goru i Rumuniju.  Kada je reč o prosečnoj ceni izvezenog vina, ono je po litri u Evropskoj uniji bezmalo 2,4$, zemljama CEFTA sporazuma 1,4$ i Rusiji 1,3$. Kada je govorimo  uvozu, iz Makedonije uvozimo 23 miliona litara, a znatno manje iz Crne Gore 3,5 miliona litara. Statistički zanimljiv uvoz je iz Italije, Bosne i Hercegovine, Francuske, Hrvatske, Španije, Čilea i Australije. 

Vlahović: Izvoz našeg vina ograničavaju pre svega skromne površine pod vinovom lozom, velika konkurencija na međunarodnom tržištu i veliki udeo proizvodnje stonih vina.

Najviše pijemo crvenih vina

Vlahović kaže da procentualna potrošnja crvenih vina iznosi 45%, belih 42%, a ostatak čine ružičasta vina. Prema sadržaju neprevrelog šećera čak 75% popijenog vina čini suvo, polusuvo čini 15%, a poluslatko i slatko 10%. Potrošači najviše vina, bezmalo polovinu, kupuju u supermarketima. Za njima zaostaje prodaja u specijalizovanim prodavnicama i STR prodavnicama. Na žalost, nije u dovoljnoj meri razvijena navika da se vino kupuje direktno od proizvođača. Kada je reč o ambalaži 75% vina se popije iz staklene ambalaže, 15% iz PET ambalaže i 10% iz kartonske ambalaže. Kada je reč o cenovnoj kategoviji vina 32% potrošača za bocu vina će izdvojiti od 350 do 500 dinara a 26% od 200-350 dinara, 17% od 500-750 dinara, i tek 5% preko 900 dinara. Najeftinije vino, ispod 200 dinara kupuje 11% potrošača.

Autohtone sorte za vinski turizam

Mnogi vlasnici kapitala razmišljaju da podignu vinograde i počnu da proizvode vino. Pitali smo profesora Vlahovića za savet o čemu da vode računa, naravno iz ugla tržišnih odnosa. 

"U poslednje vreme vidljiv je trend da vlasnici kapitala podižu porodične vinograde površine do tri hektara. Ovo nisu veliki tržišni proizvođači. Sve više se odlučuju na autohtone i novostvorene sorte. Te sorte još nisu dovoljno prepoznate kod potrošača. One su zahvalne iz ugla vinskog turizma i pod tim pretpostavkama ih treba širiti. Ako je površina veća, onda se odlučuju za internacionalne sorte, kao što su rizling, merlo, kaberne sovinjon", navodi Vlahović.

Foto: Wokandapix / Pixabay,  Đorđe Simović


Tagovi

Branislav Vlahović Crveno vino Belo vino Roze Sveti Trifun Izvoz vina Uvoz vina Ambalaža vina


Autor

Đorđe Simović

Više [+]

Dugogodišnji agrarni novinar, objavljuje u štampanim i elektronskim medijima u zemlji i regionu. Nosilac više nagrada za agrarno novinarstvo. Moto: "Nemoj pa se ne boj."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kačamak sa čvarcima na vranjanski način.