Pretraživanje tekstova
Prva veća količina zrelih malina u ariljskom kraju stiže za desetak dana, a tamošnji malinari užurbano traže berače. Prema procenama, trenutno nedostaje oko 5.000 sezonskih radnika, a proizvođači se žale da je dobre berače teško naći.
Prema procenama proizvođača malina okupljenih oko Udruženja "Vilamet spas" iz Arilja, u tom kraju trenutno fali između 4.000 i 5.000 sezonskih radnika i to pre svega za branje malina, prenosi Blic. Kako kažu, tokom sezone na tom poslu bude angažovno čak 15.000 berača.
Dragan Bogdanović predsednik pomenutog udruženja malinara žali se da je sve teže pronaći dobre berače, uprkos tome što su dnevnice i uslovi znatno poboljšani. Kako on tvrdi, početna nadnica iznosi 2.000 dinara, a pojedini domaćini plaćaju i 2.200 dinara uz obezbeđene obroke i prenoćište.
Prema Bogranovićevim rečima, u Požegi, cena dnevnice je dostigla 3.300 dinara, doduše bez obezbeđene hrane i prevoza. Ovaj domaćin naglašava da i pored takvih uslova, tom kraju nedostaje između 4.000 i 5.000 sezonaca, dodavši da u ariljskim malinjacima već ima zrelih plodova, dok će prva obilnije količine sazreti za 7-10 dana.
Foto: Arieth/ Pixabay
Povezana biljna vrsta
Izvori
Autor
Marinko Tica
Više [+]
Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentariši!
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univ... Više [+]
🌿 Predavanje o klimatski pametnom upravljanju travnjacima
U okviru EU Erasmus+ projekta „Climate-Smart Steps in Grassland Management and Improvement – SMART STEP“, (csmartstep ) na oglednom dobru „Radmilovac“ Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu održano je predavanje studentima treće godine studija na temu:
„Analiza trenutnog stanja i sistema upravljanja travnjacima u Srbiji“
Tokom predavanja predstavljen je značaj travnatih ekosistema za:
🐄 razvoj stočarske proizvodnje
🌱 očuvanje biodiverziteta
🌍 održivo upravljanje prirodnim resursima
🌾 proizvodnju kvalitetne stočne hrane
Posebna pažnja posvećena je degradaciji travnjaka, nedovoljnoj iskorišćenosti pašnjaka, kao i savremenim merama upravljanja ispašom, đubrenjem i obnovom travnjaka u uslovima sve izraženijih klimatskih promena.
Edukacija budućih stručnjaka predstavlja važan korak ka održivijem upravljanju travnjacima i jačanju otpornosti stočarske proizvodnje na klimatske izazove. 🌿