Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarstvo
  • 05.08.2016. 08:00

Dren - zaboravljeno voće, ali i ekonomski resurs

Dren, na našem podneblju, raste kao samonikla vrsta. Ovo listopadno drvo ili grm ima dekorativnu ulogu, međutim, njegovi plodovi imaju veliku lekovitu i hranljivu vrednost.

Foto: pixabay.com
  • 17.315
  • 1.481
  • 0

Dren (Cornus mas), pripada porodici Cornaceae ili drenova. Poznat je i po nazivima drenjina, bila svibovina, crveni drijenak, drenak, drenić, drenjula, drinika, drenovina, rumeni dren, šupaljka.

Vrsta Cornus alba raste u gradskim sredinama. Iako kod nas za sada ne postoji intenzivno gajenje drena, na tržištu se nalazi širok spektar različitih proizvoda i prerađevina dobijenih od njegovog ploda.

Samonikli grm koji raste svuda

Dren je listopadni grm ili niže drvo, visine do 6 m, zaobljene i guste krošnje. Mlade grančice su zelenosmeđe boje i blago dlakave. Listovi su jajasti i stoje nasuprot dugim, izvučenim vrhovima. Cvetovi drena su žuti i pojavljuju se pre listanja, sabrani u štitaste cvasti. Dren cveta u februaru i martu.

Može da raste svuda, ali je najviše zastupljen na suvim, sunčanim i kamenitim stranama svetlih listopadnih šuma u zajednici s drugim grmljem i šibljem. Dren može biti rasprostranjen i na 1.300 m nadmorske visine. Plod je duguljasta koštunica, crvene boje, prijatnog, kiselkastog ukusa, a dozreva početkom jeseni. Beru se zreli plodovi i kora drveta, koja se suši na suncu ili umerenoj toploti.

Prinos samoniklog drena, u prirodi, je oko 10 kg po biljci, ali savremenim istraživanjima u oplemenjavanju i selekciji, stvoreni su kultivari drena čiji je prinos 20-50 kg po biljci. Na površini od jednog hektara, uz 750-2.400 biljaka, to iznosi oko 20.000-25.000 t/ha. Vrlo je otporan na bolesti i štetočine, pa je idealan za ekološko gajenje.

Idealan za eko uzgoj i daje obilne prinose

Razmnožavanje je najuspešnije kada se obavi kalemljenjem, na spavajući pupoljak, krajem jula i početkom avgusta. Moguće je razmnožavati ga i položenicama kada pupoljci nabubre, što se radi krajem marta i početkom aprila, ali i tokom jeseni.

Dren ima veliku hortikulturnu ulogu. Zbog svog zanimljivog izgleda on traje kroz više sezona u godini. Već u kasnu zimu i rano proleće (od februara do aprila), dren počinje da cveta, pre drugih biljaka, pa njegovi zlatnožuti cvetovi pružaju očaravajući prizor. Krajem leta i početkom jeseni, na mesto cvetova dolaze zreli, crveni plodovi, koji imaju i estetsku vrednost.

Jesenja boja listova nije naročito zanimljiva. Dren se može saditi samostalno, u grupama, kao zaštita od vetra, živica, za sprečavanje erozije, ali i kao granica između imanja. Zbog izuzetne sposobnosti za prilagođavanje i skromnih zahteva za rast, na manjim površinama vrste Cornus mogu da postanu invazivne, tako da je potrebno obratiti pažnju na njihovo širenje.

Ulje, zamena za kafu i čaj od drena

Plod i kora se piju kao čaj, kao lek protiv bolesti creva i groznice, protiv proliva. Od zrelih plodova priprema se ukusan pekmez, voćni sok i vino. Od plodova drena peče se rakija. Od semenki se može dobiti vrlo mala količina jestivog ulja. Pržene, a zatim i mlevene semenke mogu da se koriste kao zamena za kafu.

U svetu trenutno pokušavaju da popularizuju upotrebu i konuzmaciju drena zbog njegovog povoljnog uticaja na zdravlje i visoke prehrambene vrednosti. Plodovi drena sadrže veliku količinu antioksidanasa koji stvaraju zaštitu od štetnih slobodnih radikala. Oni su povezani s nižom učestalošću i nivoom smrtnosti koju uzrokuju tumori i bolesti srca. Antocijani, iz plodova, imaju antioksidaciona i protivupalna svojstva. Dren, takođe, sadrži i šećere, sluz, organske kiseline, pektine. Veoma je bogat izvor vitamina C, pa u zavisnosti od genotipa i porekla, može da sadrži i do dva puta veću količinu tog vitamina od npr. ploda narandže.

Bogat izvor zdravlja

Za pripremu džema je potrebno: 2 kg plodova drena, 0,5 kg šećera. Zrele plodove drena treba oprati, staviti u široku posudu i zagrevati na laganoj vatri dok ne omekšaju i odvoje se od koštice. Dobijenu masu zatim treba ispasirati, a potom pomešati sa šećerom. Kuvati uz neprekidno mešanje do poželjne gustine. Čiste tegle najpre treba zagrejati, pa u njih sipati džem dok je još vruć. Otvorene tegle s džemom ostavimo da odstoje jedan dan, a drugog dana ih zatvaramo dvostrukim celofanom.

Sok od drena priprema se od 1 kg plodova, 200 g šećera i 0,5 dcl vode. Plodove drena treba oprati i očistiti, preliti vodom i zagrevati na laganoj vatri. Kuvati još nekoliko minuta, nakon što smesa provri, a onda propasirati, dodati šećer i ponovo nastaviti kuvanje. U zagrejane flaše zatim treba uliti vrući sok, začepiti, umotati u krpe i ostaviti da se ohladi.

Džem od drena, kao lek za probavne probleme, priprema se od jednake količine plodova drena i šećera. Smesu je potrebno kuvati uz neprekidno mešanje 2 sata, drvenom kašikom, pa potom sipati u zagrejane tegle.

Drvo drena, zbog njegove tvrde i teške strukture, može da posluži za razne namene. Može biti iskorišćeno za izradu merdevina, delove za alat i ostale proizvode načinjene od drveta. Zbog svog ranog cvetanja dren je odlična paša za pčele koje već tada polako počinju da izlaze na otvoreno.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Dren Voćarstvo Gajenje Samonikli grm Prinosi


Autorka

Martina Režek

Više [+]

Martina je magistar inženjer hortikulture Agronomskog fakulteta, a cilj joj je da se usavršava na području nauke u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃