Sve one koji su se na vreme javili snabdeli su kvalitetnim jagodama, onima koji su zakasnili poručili su da dogodine ne zakasne.
Posle skoro dva meseca berbe Stanislava Ristić iz sela Buštranje, kod Vranja, sa suprugom Dejanom i članovima svoje porodice privela kraju ovogodišnju berbu jagode alba i kleri. Ove godine počeli su je sa sedam dana zakašnjenja zbog vremenskih neprilika.
Mraza koji je 8. i 9. aprila spustio temperaturu u jutarnjim satima i do -3 ispod nule, uništio je 80 odsto roda stradalo u zasadu 10 ari na otvorenom. Rod u plasteničkoj proizvodnji je opstao jer su 20 ari na vreme pokrili agrilom.
"Temperatura koju smo pratili nedelju dana pre mraza ukazivala je na ovu pojavu. Iz tog razloga smo jagode uveče stalno pokrivali agrilom, a ujutro otkrivali", priča Stanislava.
Otuda su prve jagode sorte alba iz plastenika za prodaju stigle već 24. aprila kada su ih po ceni od 500 dinara ponudili svojim standardnim kupcima, a kako je berba odmicala i cena je počela polako da pada tako da su ih na veliko prodavali po ceni od 400 dinara.
Ovu sortu kao i kleri Ristići godinama već uzgajaju na svom imanju zato što dobro uspevaju i sa njima postižu zadovoljavajuće prinose. U praksi se, međutim, pokazalo da od albe svake godine dobijaju veće prinose. Njeni plodovi, koji na vagi umeju da dostignu težinu devedeset pa i sto grama, su veoma pogodni za berbu pa je tako vrlo brzo i završavaju.
Ovakvom rodu ove godine umnogome je kumovalo i redovno navodnjavanje zasada sistemom kap po kap, koji su stavili u funkciju već od 15. marta. Pažljivo su pratili vremenske prilike i navodnjavanje sprovodili na tri do pet dana u nedelji.
I ove godine u saradnji sa savetodavcem iz vranjske Poljoprivredno savetodavne i stručne, službe Nadom Lazović Đoković, radili su pH vrednost zemljišta i vode kako bi primenom adekvatnih đubriva došli do željenih prinosa. U ovoj službi redovno konkurišu i za ostvarenje prava na subvencije od države za nabavku opreme i mašina za obavljanje ove vrste proizvodnje.
Ristići celokupan zasad jagode proizvode na foliji. Bolje prinose, međutim, ostvaruju u plastenicima gde rastu u zaštićenom prostoru i kontrolisanim uslovima koji im omogućavaju da rastu gotovo bez bolesti.
Ova porodica, jagode uvek bere neposredno pre isporuke kupcima sve sa ciljem da ih dobiju u svežem stanju. To čine u ranim jutarnjim satima ili kasno popodnevnim. U berbu idu svi članovi ove porodice, a po potrebi angažuju i jednog radnika iz svog sela.
"I berba jagode zahteva primenu posebne tehnike. Mora da se kida isključivo gde je peteljka bez pritiskanja ploda. Ukoliko se to ne ispoštuje i plod prilikom branja zgnječi kupci zasigurno neće kupiti takve plodove", kaže naša sagovornica.
Ona naglašava da se berba mnogo teže odvija u jagodnjaku na otvorenom prostoru. Ovo pogotovo kada padne kiša. Tada čekaju da se zemlja i plodovi osuše od kapljica kiše na korenu pa onda kreću u berbu.
"Tako beremo sorte kleri koje proizvodimo na otvorenom prostoru. Njihov ukus je i ove godine prednjačio u odnosu na krupnoću tako da su bile veoma tražene od kupaca", podvlači Stanislava ističući da su i ove godine pred kraj berbe imali najveću potražnju za jagodama.
Sve one koji su se na vreme javili snabdeli su kvalitetnim jagodama, onima koji su zakasnili poručili su da se dogodine jave na vreme.
Tagovi
Autorka