Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ervinija u Topoli
  • 11.06.2016. 15:30

Jabuke napala bolest protiv koje nema leka

Voćari iz okoline Topole ovih dana plaćaju danak visokim temperaturama u aprilu, koje su, osim vlage i oštećenja od grada, doprinele pojavi bakteriozne plamenjače. Za bolest nema registrovanog antibiotika u Srbiji, a najugroženija je sorta "ajdared".

  • 5.740
  • 772
  • 0

Visoke aprilske temperature uzele su u voćnjacima u okolini Topole svoj danak u junu. U ovom voćarskom kraju zabeležen je izuzetno jak napad bakteriozne plamenjače na jabukama. Ervinija amilovore zahvatila je skoro polovinu, od ukupno sedam hektara zasada jabuka domaćinu Dušanu Milisavljeviću iz sela Plaskovac.

On nije jedini koji će ovog leta pretrpeti štetu od ove bolesti protiv koje u Srbiji nema registrovanog antibiotika. Milisavljević kaže da će najverovatnije morati da iskrči jabučar i da zaboravi dobit koju je očekivao. Umesto profita čekaju ga nova ulaganja.

Bakterija napada ciklično i naglo

Ervinija napada voće ciklično. U Srbiji je prvi jači napad zabeležen 1998. godine, a potom 2007. Prema procenama zaštitara, bakterija miruje šest do sedam godina, a onda ponovo napada. Voćari kažu da su im se visoke temperature u aprilu, koje su dostizale i 30 stepeni, sada obile o glavu.

"U vreme cvetanja jabuke bile su visoke temperature, a donji prag za erviniju je 16 stepeni. Bakterija ulazi preko žiga tučka, prenosioci bolesti su pčele, mravi, vetar, voda. Bilo je i vlažno vreme zbog obilnih kiša, ali za njen razvoj dovoljna je i kap rose. A u to vreme bilo je i grada koji je napravio povrede na mladarima. Bakterija je agresivna i izazvala je ovako masovno sušenje grana. Bolest je uglavnom zahvatila mlade zasade, ali štete ima i na starijim. Nikada se ranije nisam susreo sa ovakvim razmerama. Bilo ih je ranije na krušci, ali u manjem obimu. Mislim da ću ovaj zasad jednostavno morati da iskrčim", kaže Milisavljević.

Sorta ajdared najugroženija

Dušan u svom voćnjaku
Dušan u svom voćnjaku

I njegove komšije trpe štetu od ervinije, čiji je uzročnik bakterija poznata već 200 godina. Prvo se pojavila u Americi, potom u Evropi, a na prostore Balkana prešla je 1989. godine. U selima Blaznava, Masloševi i Vinča, u okolini Topole, voćari ne znaju kako da se izbore. Jabuka je u ovom kraju od svih voćarskih vrsta, zastupljena na oko 60 odsto površine. Gotovo da nema parcele na kojima zasadi nisu oboleli.

"Prvo su počeli cvetovi da se suše, zatim vrhovi grana i na pojedinim mestima celo stablo. Za nas je ovo nepoznanica, jer niko ne zna da nam kaže šta da radimo. Bolest je zahvatila od 40 do 50 odsto površine mojih jabučara. Uglavnom je stradala sorta ajdared. Ove jabuke su posađena pre četiri godine i sad je trebalo da ih unovčim, ali od toga nema ništa. Ne da nećemo imati roda, nego nećemo imati ni biljku", dodaje Dušan.

Bez profita čitavu deceniju

Njegov proračun ne uliva optimizam da će skorije "ubrati" neki dinar od jabuka. Kad se zasad iskrči čeka ga novo ulaganje za obradu zemljišta i oko 4.000 evra za nove sadnice po hektaru. Za novi rod potrebno je još četiri godine. "Bukvalno to znači da deset godina samo ulažem, a nemam prihod sa parcele. Dakle trpimo direktnu i indirektnu štetu", kaže ovaj voćar koji gaji voće na 14 hektara.

Ervinija osim jabuke napada dunju, krušku, mušmulu i glog. Ranijih godina je uglavnom bilo problema na dunjama, mušmulama, kruškama, dok je jabuka bila najotpornija. Ove godine se desilo da je kruška fazu cvetanja prošla pre pojave bakterije, ali jabuka je kasnije cvetala i ta faza je dugo trajala.

Najveći problem - nema leka

Voćnjaci u Topoli pod jakim napadom bolesti
Voćnjaci u Topoli pod jakim napadom bolesti

I kod jabuke napad bolesti je različit, u zavisnosti od sorte. Zaštitar, Verko Kačarević, kaže da su najosetljivije bile sorte gloster, čadel i ajdared. Manje osetljivi su greni smit, zlatni delišes. Od novijih sorti izuzetno su osetljive pink lejdi i gala. Najveće štete su kod ajdareda. Kačarević napominje da kod nas nema registrovanih preparata za borbu protiv ove bolesti. Jedino što može da se učini je prskanje bakarnim preparatima koji će doprineti jačanju biljke. Neki voćari na svoju ruku koriste veterinarski streptomicin, ali ovaj zaštitar napominje da to u Srbiji nije dozvoljeno.

Izbaciti i spaliti zaražene delove

Od mera koje se mogu preduzeti radi smanjenja ervinije preporučuje se uklanjanje zaraženih delova, i za to postoje dva učenja koje zaštitari preporučuju.

"Postoji evropska škola koja preporučuje da u zasadima gde je manji napad bolesti, zaraženi delovi iseku sada, izbace iz voćnjaka i obavezno spale. Osušene delove treba seći 30 do 40 centimetara u zdravo tkivo. Skinute grane ubacivati u džak, iznositi i spaliti. Makaze svaki put treba dezinfikovati u varikini ili alkoholu od 90 procenata. U zasadima gde je jak napad po preporuci američke škole ne bi sada ništa trebalo dirati. Već zimus, kada temperature budu u minusu skidati osušene delove i takođe ih spaliti", kaže na kraju Kačarević.


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za upoređivanje isplativosti gajenja drugih voćaka. Njeni plodovi sazrevaju od najranijeg leta sve do zime. Plodovi... Više [+]

Foto prilog


Tagovi

Ervinija amilovore Bakteriozna plamenjača Topola Plaskovac Dušan Milisavljević Zaštitar Jabuka Osušene grane Bolest Antibiotik


Autorka

Biljana Nenković

Više [+]

Biljana Nenković je više od dvadeset godina novinar izveštač iz Kragujevca i Šumadije za nacionalne medije. Preferira afirmativne priče koje podstiču pozitivnu energiju. Moto kojim se rukovodi - Koliko možeš, toliko se usuđuj, i malo više od toga!

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zabranjuju izraze šunka i kobasica za proizvode od biljnih proteina

Francuska je izdala zabranu korištenje izraza kao što su šunka, kobasica, odrezak i sl., za proizvode od biljnih proteina. Vlada time želi regulirati alternative mesu, a...

Više [+]